suad becirovicIntervju sa rektorom Internacionalnog univerziteta u Novom Pazaru dr. Suadom Bećirovićem, povodom obilježavanja Dana Internacionalnog univerziteta.

1. Poštovani rektore Bećiroviću, čini nam čast što ste pristali dati intervju za Reviju „Sandžak“. Na početku, u ime kolektiva Revije „Sandžak“ želim Vam čestitati na izboru za poziciju rektora Internacionalnog univerziteta u Novom Pazaru. Šta za Vas to znači, šta to znači za Univerzitet, i šta se može od Vas očekivati u narednom periodu u smislu razvoja i unapređenja ove ustanove?

Najprije želim poselamiti sve čitaoce Revije „Sandžak“ i zahvaliti se kolektivu Revije „Sandžaka“ na iskrenim čestitkama.

Imenovanje za v.d. Rektora je, prije svega, velika čast za mene, jer je uprava Univerziteta povjerila ovaj veliki emanet meni zato što je, vjerovatno, ubijeđena u to da ću kvalitetno obaviti ovaj posao. S druge strane, rukovođenje Univerzitetom je velika odgovornost. Ipak, kao rektor ste odgovorne za sve radnje na univerzitetu. Tako morate da vodite računa da li su, prije svega, naši studenti zadovoljni sa nastavom i stečenim znanjem, da li su zaposlenici zadovoljni sa radnim uvjetima, da li su prostorna rješenja adekvatna, kako najbolje predstaviti Univerzitet budućim studentima, kako generalno unaprijediti rad Univerziteta itd. Naravno, ovdje postoji veliki broj pitanja. Ali ova pitanja, naravno, ne rješavam sam. Ja sam ponosan na činjenicu da imam kvalitetne saradnike, koji su maksimalno posvećeni svojem poslu. Ovo se ne odnosi samo na prorektora, generalnog menadžera i dekane, nego na cijelo nastavno i administrativno osoblje – od portirnice do rektorata Univerziteta.

 

2. Ove godine 5. maja bit će obilježen Dan Internacionalnog univerziteta u Novom Pazaru. Bilježite 12 godina postojanja. Šta nam možete reći u vezi sa tim?

Savjet Univerziteta je na svojoj sjednici 26.02.2014. godine donio odluku da se 04. maja, umjesto dosadašnjeg 30. marta, obilježava Dan Univerziteta. Dosadašnji dan Univerziteta će i dalje imati svoju važnost, jer tog dana počinje naša manifestacija “Univerzitetsko proljeće” koja traje do 04. maja. Razlog promjene datuma jeste u tome što smo htjeli da Dan Univerziteta bude “kruna” svih ovih događaja, koji smo planirali i realizovali u okviru manifestacije “Univerzitetsko proljeće”. Tako da smo 31. marta ove godine imali bitnu konferenciju pod naslovom “Obrazovanje u integrisanoj Evropi”, gdje smo kritički analizirali primjenu Bolonjske deklaracije u regiji i dali prijedloge za bolju primjenu ove deklaracije radi poboljšanja kvaliteta visokog obrazovanja u regiji. Također, tog dana dat je počasni doktorat uvaženom prof. dr. Marcelu van de Voordeu, koji je savjetnik za visoko obrazovanje pri Evropskoj Komisiji. Pored ove konferencije, imali smo veliki broj drugih manifestacija, poput naučnih konferencija, izložbi, promocija knjiga, gostujuća predavanja eminentnih profesora, studijskih putovanja, turnir u malom fudbalu itd.

Također, bitno je istaknuti da nisu bitni formalni datumi – bitno šta se desilo, i prije svega, šta je urađeno za određeni period. 04. maja 2002. godine je zvanično objelodanjena odluka o osnivanju Univerziteta. Prije dvanaest godina su hrabri ljudi, vizionari, predvođeni muftijom Muamer-ef. Zukorlićem, donijeli jednu od najbitnijih odluka za Sandžak, koja je očigledno zauvijek transformisala naš prostor i omogućila da će buduće generacije – nezavisno od nacionalnosti i vjeroispovijesti, nezavisno od toga da li žive u Sandžaku ili van Sandžaku – mogu graditi svoju budućnost ovdje u Sandžaku. Osnivanje Internacionalnog univerziteta je civilizacijski iskorak, o kojem se pisalo, piše se, ali će se, prije svega, u budućnosti puno pisati o ulozi Internacionalnog univerziteta za razvoj Sandžaka.

Tako možemo kazati da smo prvi univerzitet koji je istinski primijenio lisabonsku deklaraciju o visokom obrazovanju gdje se kaže da “Visoko obrazovanje treba igrati vitalnu ulogu u promovisanju mira, međusobnog razumijevanja i tolerancije, te u stvaranju uzajamnog povjerenja među ljudima i narodima.”

 

3. Kakav je program povodom Dana univerziteta?

Ove godine smo planirali veliki broj iznenađenja sa velikim brojem zvanica iz zemlje i inostranstva. Tako da ne želim puno otkrivati prije Dana Univerziteta. Bujrum dođite tog dana na Univerzitet.

 

4. Koji su ključni momenti u proteklom dvanaestogodišnjem radu, koje biste posebno izdvojili?

Svaka akademska godina na Univerzitetu je ispunjenja velikim brojem događaja. Mi smo, Univerzitet, kao jedna mlada institucija, može se slobodno kazati, više postigli za 12 godina nego slične institucije za 50 ili više godina. U okviru Univerziteta djeluje računarski centar, izdavački centar, karijer centar, biznis centar, kulturni centar i centar za monitoring i evaluaciju. Imamo uspješne visokoškolske jedinice u Nišu, Subotici i Pančevu, koji po svojoj kadrovskoj i materijalnoj opremljenost uopšte ne zaostaju sa glavnim sjedištem u Novom Pazaru. Ali mi nismo zadovoljni time, nego svakog dana radimo da naš univerzitet bude još bolji, da bude što korisniji zajednici, i da bude temelj razvoja Sandžaka, pa i cijele regije.

5. Kakvi su planovi za budućnost? Kakva je saradnja sa drugim obrazovnim ustanovama?

U prvoj deceniji postojanja Univerziteta, s obzirom na to da je broj visokoobrazovanih ljudi u Sandžaku bio vrlo mali, naš glavni cilj je bio visoko obrazovanje visoko kvalifikovanih, ali i odgovornih građana, koji će biti u stanju da zadovolje potrebe svih sektora ljudske aktivnosti i preuzeti aktivno učešće u društvu.

U drugoj deceniji postojanja našeg univerziteta, nakon što smo i znatno ojačali ljudski resurs na Univerzitetu kroz mlade kadrove, možemo se, pored visokog obrazovanja, fokusirati i intenzivni razvoj naučnog rada, uključujući i njene komercijalizacije, kao i intenziviranja međunarodne saradnje.

U okviru naučnog rada pokrenuti su dodatni naučni časopisi. Pored časopisa „Univerzitetska misao” koja postoji od osnivanja Univerziteta, na departmanu za ekonomske nauke postoji časopis „Ekonomski izazovi”, na departmanu za pravne nauke časopis „Pravne teme” i na departmanu za računarske nauke očekujemo ovih dana prvo izdanje čaosopisa „UNIT”.

Također, veliki napori su urađeni na polju razmjene studenata i profesora. Tako da, naprimjer, po prvi put studenti i profesori našeg univerziteta mogu studirati, odnosno predavati, na „Ondokuz Mayis” Univerziteta iz Samsuna u okviru „Mevlana” programa, kojeg finansira YÖK (Savjet za visoko obrazovanje Republike Turske). Trenutno smo u pregovorima sa drugim univerzitetima iz Evrope o organizaciji sličnih razmjena akademskog osoblja kao i studenata.

Pored Mevlana programa, već su realizovani drugi projekti na Univerzitetu, kao što su projekat „GRADIMO MOSTOVE, A NE ZIDOVE: Uloga univerziteta u izgradnji mira” (finansiran od strane Norveškog Helsinškog komiteta), različiti TEMPUS programi kao i programi prekogranične saradnje finansirani od strane Evropske Unije.

Posebnu pažnju želimo posvetiti temi koja se danas naziva “doživotnim obrazovanjem”. Današnji svijet se mijenja ogromnom brzinom, tako da ono što je bilo aktuelno i savremeno jučer, možda sutra više neće biti dio naše svakodnevnice. To možemo i vidjeti na primjeru brzog nestajanja vrlo poznatih kompanija i zauzimaja tog upražnjenog prostora od strane novih kompanija. Da bi bili spremni da se suočimo s ovakvim izazovima neophodno je da stalno stičemo nova znanja sa određenog stručnog područja i da osvježavamo svoje ranije naučeno stručno znanje. Na Univerzitetu već realizujemo gostujuća predavanja, okrugle stolove, konferencije, seminare i druge vidove obuke u cilju usavršavanja naših studenata kao i drugih zainteresovanih lica u cilju unapređenja svojih vještina.

 

6. Često se postavlja pitanje akreditacije. Šta ona zapravo znači i u kojoj je fazi?

Ono što je, prije svega, bitno istaknuti jeste to da Univerzitet od svojeg osnivanja ima validnu dozvolu za rad. Trenutna dozvola za rad izdata je 13.10.2003. godine pod brojem I 612-00-232/2002-04 od strane tadašnjeg Ministarstva prosvjete i sporta. Tako da nema nikakve sumnje u validnost naših diploma. Ova dozvola važi sve do završetka postupka akreditacije, tj. dobijanja nove dozvole za rad. Sve dok se ovaj proces ne završi, koji je nažalost zbog političkih razloga odugovlačen, i dalje važi postojeća dozvola za rad. Nažalost postojale su različite dezinformacije vezano za proces akreditacije, koji je jasno definisan u Zakonu o visokom obrazovanju. Ministarstvo prosvjete Republike Srbije je na našu ličnu inicijativu i zahtjeve pojedinaca već više puta izdalo zvanične potvrde o validnosti naših diploma. Tako da svaka informacija koja govori suprotno politički je motivisana dezinformacija radi dobijanja sitnih političkih poena.

Što se tiče postupka akreditacije, tj. obnove postojeće dozvole za rad, nadamo se da će novi ministar prosvjete kao i novi saziv Komisije za akreditaciju i provjeru kvaliteta kao i Nacionalni savjet za visoko obrazovanje sada objektivno analizirati naš podnijeti zahtjev, jer do sada ove institucije nisu objektivno analizirale našu podnijetu dokumentaciju. Ova neprofesionalnost nadležnih institucija potvrđena je i presudom Upravnog suda od prošle godine. Tako da očekujemo da ćemo uskoro završiti proces oko nove akreditacije.

Jedan ste od mlađih doktora nauka. Možete li nam reći nešto o Vašoj akademskoj karijeri?

1999. godine upisao sam osnovne akademske studije u gradu Rojtlingen (Reutlingen), gdje sam diplomirao 2004. godine. Nakon toga, 2005. godine upisao sam postdiplomske magistarske studije – smjer Monetarni, bankarski i finansijski menadžment. 2007. godine magistrirao sam na temu “Islamski finansijski sistem”. Ova tema analizira kako se može organizovati jedan savremeni finansijski sistem bez korišćenja kamate, jer je kamata zabranjena u islamu. Nakon uspješne odbrane magistarskog rada, prijavljujem doktorsku disertaciju pod naslovom “Interest – a comparative study about different monetary and financial systems”. Ova disertacija, na engleskome jeziku, upoređivala je klasični kapitalistički ekonomski sistem i islamski finansijski sistem.

Jedan ste od rijetkih koji bi izabrali Novi Pazar umjesto Njemačke, kada je u pitanju akademsko usavršavanje. Zašto niste nastavili studije u Njemačkoj?

Prije svega, to je sudbina. Možda prije desetak godina nikada ne bih pomislio da ću postati nastavnik na Internacionalnom Univerzitetu u Novom Pazaru. Mada, ovo je više pitanje da li se neko želi opredijeliti za rad na univerzitetu ili u privredi. Ovo zavisi od toga gdje čovjek sebe vidi. Neko se rodi sa afinitetom prema privredi, ili prema prosvjeti, ili medicini, ili umjetnosti itd. Za mene je rad na univerzitetu – istraživački i nastavni rad – uvijek bilo nešto posebno. Kada sam dobio ponudu Univerziteta, smatrao sam da je to jednostavno put kojim trebam krenuti i mislim da nisam pogriješio. Niti jednom nisam zažalio. Počeo sam kao asistent na različitim predmetima. Upornim radom sam uspio u relativno kratkom roku da odbranim svoju doktorsku disertaciju i nakon odbrane sam nastavio kao nastavnik na Univerzitetu.

Razgovarao: Salahudin Fetić
revija SANDŽAK | 1. maj  2014. | br. 179 | RevijaSANDZAK.com

Leave a comment