Samo 10 država na cijelom svijetu trenutno nije u ratu

Uznemirujući izvještaj od Institute for Economics and Peace (IEP, Instituta za ekonomiju i mir) kaže da na svijetu samo deset nacija trenutno nije u ratu, odnosno da su te nacije izvan svih konflikata. Po Global Peace Index (GPL, Svjetski index mira) su samo sljedeće zemlje slobodne od konflikata i ne učestvuju indirektno ili direktno u ratu i to: Bocvana, Čile, Kostarika, Japan, Mauricius, Panama, Katar, Švajcarska, Urugvaj i Vijetnam. Island predvodi listu najmirnijih zemalja na svijetu, poslije ide Danska, Austrija, Novi Zeland, Portugalija, Čečenija, Švajcarska, Kanada, Japan i Slovenija.
Ujedinjene Nacije su na 147.mjestu dok je Palestina od 163. rangirane države na 148. mjestu.
Od rata uništena Sirija je na posljednjem mjesetu ispod Južnog Sudana, Iraka, Afganistana, Somalije, Jemena, Ukraine, Sudana i Libije.
“ Historisjko desetogodišnje nazadovanje mira nastalo je uglavnom zbog rastućih sukoba na bliskom istoku”, piše u izvještaju.
“ Terorizam je takođe u stalnom rastu, broj onih koji su poginuli u borbama je u porastu u posljednjih 25 godina, a rast izbjeglica i prognanih nije bio veći u posljednjih 60 godina.”
Po izvještaju Amerika ima najveće izdatke za vojsku od svih država na svijetu, to je na svjetskom nivou 38% dok Kina, druga vojna sila na svijetu troši 10% novca na vojsku. Na rang listi tzv. militantnih država su: Izrael, Rusija, Severna Koreja i Amerika.
Broj izbjeglica i prognanih je u posljednjih deset godina u dramatičnom porastu, od 2007. god. do 2015. god. On se udvostručio na 60 miliona ljudi. Devet država ima više od 10% stanovništva u izgnanstvu, dok Somalija i Južni Sudan imaju 20% stanovništva u izgnanstvu. U Siriji je čak 60% stanovništva u izgnanstvu.
Dok svijet postaje sve manje mirno mjesto, militarizacija obuhvata 13,3 cjelokupnih privrednih aktivnosti. To je oko 23,6 biliona američkih dolara. To je oko 1876 dolara za svakog čovjeka na planeti.

Od Cllaire Bernish za theantimedia.org. preveo prof. Haris Ibrahimović

Ibrahimović Haris, Revija Sandžak, broj 185.

Komentariši