GODINA AVDE MEĐEDOVIĆA U SARAJEVU

U povodu 150. godina od rođenja Avde Međedovića u Sarajevu je 17.11.2016.g. u Bošnjačkom institutu organiziran naučni skup.
Uvodne riječi dali su dr. Šefket Krcić i dr. Sead Šemsović, a skup je otvorio dr. Senadin Lavić, predsjednik BZK Preporod. Na ovom naučnom skupu učestvovali su: Amira Dervišević, “O pripovjedačima usmene proze u bilješkama sakupljača”, Alen Duraković, “Granice država kao granica za usmenu i pisanu književnost Bošnjaka”, Nirha Efendić, “Pregršt beranskih pjesama iz rukopisne zbirke Smaila O. Bradarića”, Rušo Hadžizuković, “Uloga i značaj pjesme Avda Međedovića”, Enver Halilović, “Etički horizonti epa Ženidba Smailagić Mehe”, Jasmin Hodžić, ,“O sintaksi infinitiva u epu Ženidba Smailagić Meha”, Dževad Jahić, “Sandžačka folklorna koine i ep Ženidba Smailagić Mehe”, Alen Kalajdžija,“Brojevi u epu Ženidba Smailagić Meha (kolokacijski, simbolički i asocijativni odnosi)”, Sanjin Kodrić, “Otkud Homer u Sandžaku? (Usmena epika Avde Međedovića, historija bošnjačke književnosti i kulturalno pamćenje Bošnjaka)”, Šefket Krcić, “Odjek pjesme od sandžackog Obrova do Univerziteta na Harvardu”, Enes Kujundžić, “Kako je došlo do objavljivanja prvog bosanskohercegovačkogh izdanja poznatog epa Ženidba Smailagić Mehe”, Mirsad Kunić, “He is our Homer”, Sead Šemsović, “Srdit govor Smailagić Meha”, Redžep Škrijelj, “Sandžački pjevači priča od Ćor Husa do Avda Međedovića” i Hakija Zoranić, “Moja sjećanja na Avda Međedovića”.
Na skupu je bio prijavljen i rad Dženisa Šaćirovića, koji zbog radnih obaveza na Univerzitetu u Novom Pazaru nije bio u mogućnosti da izlaže svoj rad na temu: “Uloga Matice Bošnjaka Sandžaka u afirmaciji pjesničkog djela Avde Međedovića”.klix

AVDO
Svi pristigli referati sa ovog naučnog skupa biće objavljeni u Preporodovom Godišnjaku 2016.
Ovoj informaciji dodajmo da je bošnjački epski pjesnik-pjevač Avdo Međedović (22. 5. 1866 – 9. 9. 1953) bio krunski dokaz harvardovim istraživačima, Milmanu Parryu i Albertu B. Lordu, u dokazivanju da je Homer kao usmenoepski aed zaista moguć. Kako su istraživači zapazili, u preko 100.000 stihova, Avdo Međedović je predstavio sasvim inovativan doživljaj bošnjačkog epskog svijeta.
Ime javnog prostora ili ustanove u Sarajevu po Avdi Međedoviću?
Ove godine navršilo se 150 godina od rođenja Avde Međedovića, bošnjačkog Homera, „pjevača priča“, kako ga je nazvao američki naučnik Albert Lord, pjevača koji je potvrdio hipotezu da jedan čovjek može biti autor epa od više hiljada stihova. U sferi usmene književnosti Avdo Međedović je ime od svjetskog značaja. S druge strane, nijedan javni prostor ili ustanova (trg, ulica, škola, institucija kulture) na području Sarajeva ne nosi ime Avde Međedovića.
Preporod je pitao predstavnike bošnjačkih institucija da li će oni predložiti Skupštini Kantona Sarajevo, i po potrebi samostalno ili zajedno sa drugima, pripremiti elaborat da se po ovom bošnjačkom velikanu imenuje konkretni javni prostor ili adekvatna ustanova u Sarajevu i šta smatraju da bi bilo najprimjerenije da ponese ime Avde Međedovića?
Do zaključenja ovog broja Preporoda nismo dobili odgovor od predsjednika ili nekog drugog iz Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca. Iz Komisije za obilježavanje, čuvanje i njegovanje historijskih događaja i ličnosti Skupštine Kantona Sarajevo kazali su nam da će narednih dana biti održana sjednica Komisije na kojoj će se razmotriti i pitanje Preporoda vezano za njihovu podršku ovoj inicijativi i prijedlog Skupštini za imenovanje.
Dr. Suad Kurtćehajić, predsjednik Foruma bošnjačkih intelektualaca je dao slijedeći odgovor: „Ja u potpunosti podržavam ideju Preporoda i smatram da Avdo Međedović treba da dobije prostor ili ulicu po kojem bi se ovjekovječila njegova ličnost. Ja mislim da bi bilo dobro da neko ko je znalac te problematike na Tribini FBI održi predavanje o liku i djelu našeg Homera, te da skrenemo pažnju medija za potrebom da se po ovom bošnjačkom velikanu nazove neka kulturna institucija ili neka važnija ulica.“
AVDODr. Senadin Lavić, predsjednik Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“, podržavši ovaj prijedlog, kratko je odgovorio i predložio: u Sarajevu jedan trg nazvati „Trg Avde Međedovića“. Moguće alternative, po njemu, su: „Amfiteatar Avde Međedovića“, „Nagrada Avde Međedovića“, ili „Institut za jezik Avdo Međedović“.

Tekst: Islamske informativne novine “Preporod”, Revija Sandžak, broj 188.

Komentariši