ZAŠTO FAKULTET ZA ISLAMSKE STUDIJE?

Kao što je nezamisivo da se duša i tjelo mogu odvojiti, tako ja ne mogu zamisliti mene bez Fakulteta za Islamske studije. On je taj koji mi napaja dušu, tjelo pa i srce.
Fakultet za Islamske studije nam pruža obrazovanje i vaspitanje koje će nam koristiti tokom čitavog života, a i za budući svijet, Ahiret. On čovjeka ne ograničava, već mu nudi slobodu mišljenja i prihvata te takvog kakav zapravo jesi.
Dokaz za to da je Fakultet za Islamske studije pravi izbor je to što nam je Allah, džellešanuhu, obečao da će do Sudnjeg dana čuvati Častnu knjigu Kur'an, te samim tim i Islam, što je Allah i ispunio obećanje sa izgradnjom Fakulteta za Islamske studije i sa Njegovom dozvolom on se proširio. Fakultet za Islamske studije je milost od Gospodara, kako bi nam olakšao njime put do Dženneta.
Ovaj fakultet je naše najveće bogastvo u Novom Pazaru. Samim brojom upisanih studenta, koji svojim studiranjem i učenjem na različitim smjerovima doprinose zajednici u kojoj živimo aludira na to da je on pravi izbor.
Fakultet nam pomaže time što se možemo angažovati raznim aktivnostima kao što je debata, pisanje različitih članaka, koji će ostati iza nas, a koji imaju status trajne sadake i drugo.
Profesori pokušavaju da nas podstaknu da bismo bili aktivni na svim mogučim poljima. Kako bi sagradili svoju pravu i uspešnu ličnost, oni nam pružaju znanje na razne načine putem biblioteke koja je u toku sređivanja, raznom tehnologijom, i slično.
Kao što je dekan Gicić izjavio jedne prilike:« Nama ne trebaju klonovi, več ljudi, koji će se boriti za očuvanje vjere na ovim prostorima i oćuvanje generacija koje tek dolaze, a to je naš Emanet.«

MOJ POGLED NA SVIJET

Svijet danas i nekad se mnogo promjenio, tako što su ljudi počeli lićeti na životinje. Naravno ja ne kažem da svi moramo biti savršeni, jer je samo Uzvišeni savršen i lišen svih nedostataka. Ono što nas zapravo razlikuje od drugih na tom polju je nastojanje prema savršenstvu, odnosno prema tome da budemo što bolje ljudsko biće, koje se pozitivno ostvaruje u društvenom, emotivnom i poslovnom stanju, ali da pritom ne zaboravimo na to da čovjek nije stvoren da bude savršen, več samo da pokuša postati bolja verzija sebe.
Da bih mogli promjeniti svijet u kojem živimo moramo nastojati prvo promjeniti sebe. Nisu dovoljne samo želje ili potajno razmišljanje o tome, već i naporan trud koji se na kraju uvijek isplati.
Često se pitam: » Gdje je nestala ta motivacija u narodu? Zašto mnogi svoje dane bacaju u nepovrat, a da pritom nisu ni svjesni toga? Koliko nam je dana prošlo, a da u njemu nismo naučili ništa novo?« Pa zato niko od nas ne smije zaboraviti da će se svaki od tih dana vratiti, ali kao svjedok našeg života na Dunjaluku.

Dunjaluk je prolazan, šaren i varljiv, na izgled sladak i lijep, prikazan je u raznim šarenim bojama i ukusima. Privlačan je za ljudsko oko, koje je tako malo, ali tako veliko da u njemu staje čitav Dunjaluk, a nekada i više od toga. Šta je tu varljivo i loše, kada je lijepo i ljudskom oku privlačno? Da li je naš Gospodar, Uzvišeni Allah zabranio ljepotu? Naravno da nije. On je Uzvišen i Lijep i voli ljepotu. Međutim, Uzvišeni Allah je trasirao put čovjeku kako da prođe Dunjaukom, kako da se ponaša i vlada na njemu. Postavio je granice i kazao čovjeku da im se ne približuje, jer ako se približi, postoji opasnost da pređe, a ako pređe može otići daleko i zalutati, kao i što se danas dešava na ovome varljivom svijetu. Naš Gospodar zna šta valja i što je lijepo te ćemu služe granice na ovome Dunjaluku. Čim je prolazan, znači da poslje njega dolazi nešto puno bolje i večno, kao što Uzvišeni kaže u Časnome Kur'anu: » Uživanje na ovome svijetu je kratko, a Onaj je bolji za one koji se grijeha klone.«[1]

Često se pitam šta nas to vuče i tjera da se zaljubimo u ovaj svijet, da ga volimo i dajemo značaj više nego što treba. To je »zasluga« prokletog šejtana i onih poput njega. On je taj čija je šansa samo Dunjaluk i koji se Allahu, džellešanuhu, zakleo da će koristiti sve svoje resure kako bi zaveo ljude. Zato je ovaj svijet na izgled šaren, sladak i lijep, varljiv, privlačan, ali prava ljepota je u nečem drugom. Ovaj svijet jeste i sve to, ali ne zaslužuje ljubav i posebnu pažnju, jer ima nešto bolje, nešto što je vječno. Naš Poslanik, salallahu alejhi we sellem, je to najbolje pokazao kada kaže:« Radi za ovaj svijet kao da češ vječno živjeti na njemu, a radi za Budući svijet kao da češ sutra umrijeti.«
Sva naša nastojanja, ljubav i pažnja prema ovome svijetu treba da budu bazirana na ovom pravilu. U suprotnom, ko god dadne prednost Dunjaluku i zaljubi se u njega bit će prevaren. Dunjaluk je tu samo da iskoristi i da se stekne ono što je bolje i što je vječno.
Imperativ za muslimana jeste da bude produktivan, da bude koristan u društvu u kojem se nalazi, prvo zbog ajeta u kojem Uzvišeni kaže:« Trudite se! Allah će trud vaš vidjeti, a i Poslanik Njegov i vjernici, i vi ćete biti vraćeni Onome Koji zna vidljivi i nevidljivi svijet, pa će vas o onome što ste radili obavjestiti,«[2] a onda i zbog takozvanog modernog svijeta. Moderan svijet ne prihvaća religiju kao glavni put u nečijem životu, več je vidi kao nešto sputavajuće za čovjeka. Moderan svijet na sve što je drugačije gleda sa prezirom. U modernom svijetu moraš pokazati zašto si takav kakav jesi, ako zbog toga odstupiš od večine. Zato ne smijemo dati krivu sliku islama i zbog svoje lijenosti nekog udaljiti od vjere. Muslimani moramo biti drugačiji,bolji u svemu. Pa tako El-Bejheki kaže:« Allah doista voli da, kada neko od vas radi neki posao, da ga uredno i precizno obavi.«

Piše: Nurfeta Šaćirović, Revija Sandžak

INTERVJU SA DR. NAZAROM OMRANOM

Uvaženi dr. kakva je vaša uloga na Fakultetu za islamske studije?
Dr.Nazar Omran: Podučavam arapski jezik devet godina i engleski jezik poslednje dvije godine. Također iz tih oblasti pomažem u prevođenju administrativnih poslova i pišem za određene arapske organizacije.

Možete li da opišete svoj život ukratko?
Dr.Nazar Omran: Moj život prolazi kroz više stadijuma. Ja sam rođen i odrastao sam u Siriji. Tamo sam završio srednju školu 1979.godine. Onda sam počeo da studiram inžinjerstvo, te se prebacujem na književnost i završavam studije 1990.godine. U toku tog vremena ja sam radio za ministarstvo u Siriji. Selim se iz Sirije 1992. i odlazim u Mađarsku gdje radim kao direktor euro-kompany na pet godina. Nakon toga selim se 1997.godine za Bosnu u Sarajevo. U Bosni počinjem da radim kao učitelj u Wait hildu. U islamskom centru Al-Amal školi i podučavao sam također engleski jezik. U isto vrijeme radio sam kao novinar na Kuvajt-TV i Tunisija7.
Zbog čega dolazite u Sandžak?
Dr.Nazar Omran: Sviđaju mi se Sanđaklije. Oni su ozbiljniji i odgovorniji u poslu i učenju. Također sam upoznao svoju ženu koja je bila u četvrtoj godini medicinskog fakulteta, ženim je i sa njom sada imam tri čerke.

Kakav je bio Vaš povod da doktorirate i zbog čega ste težili (doktoratu) tome?
Dr.Nazar Omran: Čovjek treba da uči ceo život. Učenje je složen proces. Tokom svog života istraživao sam i čitao razne teme: iz ekonomije, filozofije, historije,…
Za moj predhodni posao mi nije trebao certifikat, ali kada sam počeo da podučavam, ja sam shvatio da mi je on (certifikat) potreban. Tako sam se doškolovao za islamsku teologiju i islamske nauke. Za vrijeme studija uživao sam u učenju. Učenje je povezano sa našim životom i budučnošću i ono utiče na stvaranje te iste.
Kako ste dobili posao na Fakultetu za islamske studije?
Dr.Nazar Omran: Posao sam našao neposredno prije svog dolaska u Novi Pazar. Primili su me Almir Pramenković i Mevlud Dudić kao profesora arapskog jezika.
Znamo da je dogradnja Fakulteta za islamske studije u toku. Kakvu važnost dajete tome i kako vi vidite fakultet za deset godina?
Dr.Nazar Omran: To je veoma lijepo i značajno pitanje. Deset godina radim na fakultetu. Primetio sam progres na mnogim poljima, koji se dešava postepeno. Hvala Allahu u poslednjim godimana progres je brži i napredak se primečuje na mnogim poljima; širenje fakulteta (anfiteatar, biblioteka), polju znanja, organizacije, tehničke opreme, koja znatno doprinosi nastavi i dr.
Pitali ste me da li vidim fakultet za deset godina. Ne vidim fakultet, več univerzitet i nadam se da čemo u skorijim godinama to postići. Također bih želeo da postane glavni centar za islamske nauke na Balkanu.

Šta Fakultet za islamske studije izdvaja od ostalih fakulteta?
Dr.Nazar Omran: Fakultet se po mnogo čemu razlikuje od ostalih. Drago mi je da su ovdje ljudi otvorenog uma i da predstavljamo društvo bošnjaka u lijepom svetlu. Fakultet brine o svojim studentima i trudimo se da im prenesemo znanje na najbolji moguči način i tako doprinesemo njihovom kompletnom razvoju i zdravlju.

Kakvi su danas svršenici fakulteta i da li je ova ustanova uspjela u svojoj misiji?
Dr.Nazar Omran: S obzirom da smo u društvenoj manjini i uprkos tome postoje studenti koji ozbiljno i studiozno pristupaju ustanovi. Trude se od samog početka školovanja da steknu što više znanja, kako bi doprinjeli razvoju sredine i društva. Pojedinci su u tome uspjeli zahvaljujući odgovornosti, velikom trudu i radu.
Na kojim pitanjima se sada bavite, šta mozemo očekivati od vas u budučnosti?
Dr.Nazar Omran: Kao građani ove sredine osječam prema njoj odgovornost, stoga dok ne ostarim radit ću koliko je u mojoj moći da prenesem znanje na mlađe generacije, vrednosti islamskih načela, prave vrednosti koje će im pomoći da razumiju i rade za svoje društvo i okolinu. I ne samo društvu, nego i cjelokupnom čovječanstvu, jer islam šalje takvu poruku. Moramo biti otvorenog uma, komunicirati sa ostalim nacijama i religijama, idejama i ideologijama. Zato nam treba samopouzdanje da predstavimo i diskutujemo o svojim načelima i uvjerenjima.
Kakva je Vaša poruka (onima koji žele upisati fakultet) studentima Fakulteta islamskih studija?
Dr.Nazar Omran: Moj savjet s obzirom da je ovo mjesto za sticanje znanja i uputu nauku da studenti ikoriste svoju poziciju u izučavanju i radu i u tome daju svoj maksimum. Svi naši studenti su lijepo vaspitani, kulturni i duhovno čisti. Zato oni pripadaju društvenoj eliti, toga treba da budu svjestni i shodno tome da doprinose i budu primjer sredine.
Intervju vodila: Nurfeta Šaćirović, studentica FIS-a, Revija Sandžak

ODRŽANI SKUP PROMOCIJE I RASPRAVA O ,,VATANU“ AUTORA AKADEMIKA ŠEFKETA KRCIĆA

Skup je održan u narodnoj i univerzitetskoj biblioteci ,,Derviš Sušić“ u Tuzli dana 26.1.2018 s početkom u 17 h.
Uvodnu riječ i pozdrav u ime biblioteke je izrazila direktorica prof Mirna Trifković koja je posebno izrazila zadovoljstvo što su studenti predložili da se o Krcićevom djelu Vatan raspravlja, te je ona prihvatila taj prijedlog.

O filozofskom i književnom djelu govorili su pred prepunom salom:
-akademik prof. dr. Enver Halilović
-prof dr. Kadrija Hodžić
-prof. dr. Izet Šabotić
-književnik Mehmed Đedović
i mladi filozofi iz Tuzle Mensur Pavica i Edina Delić.
Na kraju ove filozofske rasprave auditoriju se obratio i autor akademik prof. dr. Šefket Krcić.
Posebne akcente izdvojili bi smo iz izlaganja promotera.
1) Akademik prof. dr. Enver Halilović
Pravu akademsku besjedu sa estetičko-filozofskih pozicija izgovorio je akademik prof. dr. Enver Halilović, nekadašnji rektor univerziteta u Tuzli, a sada direktor zavoda za visoko školstvo u BIH. On je inspirativno govorio o Krcićevom djelu Vatan sa filozofsko pjesničkih pozicija i ukazao na činjenicu da autora poznaje 4 decenije. Vatan je, prema Haliloviću, smisao života i pogled na svijet. U podužoj besjedi koja će biti objavljena, prof Halilović je posebno u fokus stavio Krcićev rad sa studentima s etičko-estetsko-pedagoških pozicija.
2) Prof. dr. Kadrija Hodžić
Ovaj znameniti profesor univerziteta je na specifičan način tumačio Krcićevu poetiku o očuvanju Bosne kao države i bosanskog identiteta. Prema njemu Vatan predstavlja pravu lirsku etiku Bosne. Pored toga, profesor Hodžić je ukazao na originalno Krcićevo stanovište koje se tiče proučavanja brojnih filozofskih tema a posebno povijesti filozofske misli kod bošnjaka kao i kapitalno djelo enciklopedija Sandžaka. On je akcentovao na brojne metafore iz Vatana koje smatra najboljim djelom Bošnjačke literature.
3) Prof. dr. Izet Šabotić
Profesor historije na filozofskom fakultetu tumačeći Vatan profesora Krcića tumačio ga je s historijskih pozicija tumačeći brojne historijske događaje o kojima svijedoči Vatan. Prema njemu moguća je relacija historije-poezije-filozofije.
4) Književnik Mehmed Đedović
On je posebno izrazio zadovoljstvo što je Vatan jedinstven u bošnjačkoj literaturi. Ukazao je da je važno što se promoviše pred kulturnom javnošću BIH i vjeruje da će uskoro Vatan biti objavljen i u BIH.
5) Filozof Mensur Pavica

MOJE IZLAGANJE SASTOJI SE IZ TRI DIJELA I TO: IZ ZAHVALE MOJIM MENTORIMA, IZ PJESME O DOMOVINI I IZ MOJE FILOZOFSKE ANALIZE VATANA.
I DIO (RIJEČ ZAHVALE)
MOJI MENTORI, DRAGI, CIJENJENI, UVAŽENI I POŠTOVANI PROFESORE KRCIĆU I PROFESORE HALILOVIĆU.
MALO JE FILOZOFA KOJI NAS MOTIVIŠU DA ŽIVIMO ZBOG FILOZOFIJE.
JOŠ I MANJE JE FILOZOFA KOJI NAS MOTIVIŠU DA ŽIVIMO FILOZOFIJU.
JOŠ I MANJE JE FILOZOFA KOJI NAS MOTIVIŠU DA PIŠEMO FILOZOFIJU.
NAJMANJE JE FILOZOFA KOJI NAS MOTIVIŠU DA VOLIMO FILOZOFIJU.
VI STE RAZLOG ŠTO VOLIMO FILOZOFIJU.
HVALA VAM NA TOME U IME SVIH STUDENATA ODSJEKA ZA FILOZOFIJU I SOCIOLOGIJU FILOZOFSKOG FAKULTETA UNIVERZITETA U TUZLI.
II DIO (PJESMA O DOMOVINI)
VATAN ZNAČI DOMOVINA PA SAM ZA VEČERAS S NJEMAČKOG PREVEO I PJESMU O DOMOVINI, TAČNIJE O POGUBNOSTI NEIMANJA DOMOVINE, OD POZNATOG FILOZOFA FRIEDRICH NIETZSCHE-A KOJI IAKO JE BIO FILOZOFSKI NIHILISTA NIJE MOGAO A DA NE CIJENI DOMOVINU. PJESMA NOSI NASLOV U ORIGINALU ,,VEREINSAMT“ (,,USAMLJEN“). OVOM PRILIKOM ŽELIM SAMO ISTAĆI DA JE ŠTETA ŠTO JE NIETZSCHE-OVA PJESNIČKA DJELATNOST NEDOVOLJNO POZNATA ŠIROJ JAVNOSTI, TE SE NADAM DA ĆE IZDAVAČKE KUĆE TO PREPOZNATI I USKORO PREVESTI I OBJAVITI I NJEGOVE PJESME.
PJESMA GLASI:
Usamljen
Fridrich Nietsche

Vrane vrište i lete lepršavim letom ka gradu
Uskoro će padati snijeg
Blago onom ko sad još ima domovinu

Sad stojiš ukočen, gledaš unazad, ah!
Koliko dugo već!
Šta si ti ludo od zime odbjegao u svijet!

Svijet-kapija do 1000 pustinja nijem i hladan!
Ko je izgubio ono što si ti izgubio nigdje se ne zaustavlja!

Sad stojiš blijed
Na zimsko putovanje proklet
Sličan dimu koji stalno teži sve hladnijim nebesima

Leti prico, pjevaj svoju pjesmu u tonu pustinjske ptice!
Sakri o ludo svoje krvareće srce u ledu i ruganju!

Vrane vrište i lete lepršavim letom ka gradu.
Uskoro će padati snijeg.
Teško onom koji nema domovine!
(KRAJ)
III DIO (FILOZOFSKE DIMENZIJE VATANA)

VATAN ZA LINGVISTU ZNAČI DOMOVINA.
MEĐUTIM VATAN ZA PJESNIKA-FILOZOFA ZNAČI DOMOVINA, ZAVIČAJ, DOM, KUĆA, SVIJET, JEZIK.
KAO TAKO FILOZOFSKO-POETSKI VIŠEZNAČAN, TAJ POJAM ME NAVEO NA SLIJEDEĆE FILOZOFSKE MISLI:
1. DOMOVINA JE TEMELJ EGZISTENCIJALISTIČKE FILOZOFIJE JER JE EGZISTENCIJALISTIČKI OTUĐEN SVAKI ONAJ KOJI NEMA DOMOVINE ILI NEMA DOVOLJNO SVIJESTI O SVOJOJ DOMOVINI.
2. DOMOVINA FILOZOFA JE JEZIK A JEZIK JE PO HAJDEGERU KUĆA BITKA.
3. U RELATIVNOM SVIJETU JE SVE DEFINISANO TOTALITETOM SVOJIH RELACIJA A SKUP SVIH RELACIJA JEDNOG POJMA JE NJEGOVA DOMOVINA
4. DOMOVINA JE TOTALITET LJUBAVI A LJUBAV JE PO GETEU PREDUSLOV SVAKE SPOZNAJE
5. VATAN JE ONO MISTIČNO PO VITGENŠTAJNU TJ. ONO O ČEMU SE NE MOŽE GOVORITI.
6. DOMOVINA SUBJEKTA JE JEDINA MOGUĆNOST PREMOŠTAVANJA JAZA IZMEĐU SUBJEKTA I OBJEKTA JER PREDSTAVLJA SVOJEVRSNU SINTEZU SUBJEKTA I OBJEKTA
7. VATANJE KLJUČNI POJAM METAFIZIKE JER SVAKA METAFIZIKA NA SVOJEVRSTAN NAČIN DEFINIŠE I TUMAČI POJAM VATANA.
8. ETIČKO-ESTETIČKA DIMENZIJA VATANA JE U TOME ŠTO JE VATAN MEDIJ ETIKE I ESTETIKE JER GDJE JE ETIČKO-ESTETSKI ODNOS TU JE VATAN.
9. LOGIČKA DIMENZIJA VATANA JE ŠTO JE VATAN SVUDA TAMO GDJE VAŽI LOGIKA SUBJEKTA.
10. EPISTEMOLOŠKA DIMENZIJA VATANA JE U TOME ŠTO JE VATAN SPOZNATLJIVI ASPEKT STVARNOSTI
11. FENOMENOLOŠKA DIMENZIJA VATANA JE U TOME ŠTO JE HISTORIJA RAZVOJ SVIJESTI O SLOBODI PO HEGELU ALI SAMO U SVOJOJ DOMOVINI JE ČOVJEK ISTINSKI SLOBODAN
12. POLITIČKO-FILOZOFSKA DIMENZIJA VATANA JE U TOME ŠTO JE ODBRANA VATANA PO MAKJAVELIJU JEDINI CILJ KOJI OPRAVDAVA SVA SREDSTVA
13. GRANICA MOGA JEZIKA JE GRANICA MOGA SVIJETA PO VITGENŠTAJNU A JEDNO OD FILOZOFSKIH ZNAČENJA VATANA JE JEZIK
14. PRAKTIČNA DIMENZIJA VATANA JE U TOME ŠTO SMO BIĆA KOJA SVOJIM IZBORIMA MODELIRAJU SVOJ SVIJET TJ VATAN. VATAN JE SVIJET NA KOJI IMAMO UTICAJ, SVIJET PRAKSE A ČOVJEK KAO BIĆE PRAKSE JE BIĆE VATANA.
15. EGZISTENCIJALISTIČKA DIMENZIJA VATANA PO SARTRU JE U TOME ŠTO JE SVAKI ČOVJEK ODGOVORAN ZA CIJELI SVIJET U KOJEM ŽIVI A VATAN JE SVIJET ZA KOJI OSJEĆAMO APSOLUTNU ODGOVORNOST.
HVALA VAM PROFESORE KRCIĆU ŠTO STE NAS SVOJIM VATANOM POUČILI APSOLUTNOJ ODGOVORNOSTI ZA NAŠ VATAN!
6) Filozofesa Edina Delić
Ona je citirala pjesme iz Vatana,,U BAŠČI MILOVANJA“ i ,,TAJNOST ŽIVOTA“ i hermeneutički ih tumačila.
7) Autor akademik prof dr Šefket Krcić
Na kraju se auditoriju obratio i sam autor i rekao da je Tuzla privredni, kulturni i filozofski centar BIH.
Prilikom besjede nije objašnjavao Vatan već je najavio djelo ,,Tako je zborio Jupo Tajbin“ (1913-1977) kojeg je proglasio bošnjačkim Demostenom.

Revija Sandžak

UČEŠĆE PROFESORA DEPARTMANA ZA PRAVNE NAUKE UNINP-A, DOC. DR. REJHANA KURTOVIĆA NA ,,ŠESTOM OKRUGLOM STOLU’’ U VEZI IZMJENA USTAVA REPUBLIKE SRBIJE

Šesti okrugli sto u vezi izmena Ustava Republike Srbije koji se odnosi na pravosuđe sa temom “Izbor i mandat nosilaca pravosudnih funkcija”, održan je 15.11. 2017. godine u Palati Srbija u Beogradu. Učesnici okruglog stola bili su: predstavnici Vlade Srbije, Narodne skupštine, strukovnih udruženja civilnih organizacija, rektori univerziteta, dekani pravnih fakulteta, univerzitetski profesori i predstavnici medjunarodnih organizacija
Uvodničari na ovom okruglom stolu bili su: pomoćnik ministra pravde i šef pregovaračke grupe za Poglavlje 23 Čedomir Backović, pomoćnik ministra za evropske integracije Ksenija Milenković i Sanja Atanacković Opačić iz Kancelarije za saradnju sa civilnim društvom Vlade Srbije.

Ispred Internacionalnog univerziteta u Novom Pazaru, učešće na okruglom stolu uzeo je Doc. dr Rejhan R. Kurtović, profesor na Departmanu za pravne nauke.
On je govorio o neophodnosti promene Ustava Republike Srbije, načinu i modelima izbora sudija, kontroli rada sudija, Pravosudnoj akademiji, proporcionalnoj zastupljenosti pripadnika nacionalnih zajednica u sudovima, te njihovoj zastupljenosti u najvećim sudskim instancama.
Profesor Rejhan R. Kurtović smatra da sudije i dalje treba birati parlament, a ne neke druge institucije ili udruzenja kako su neki predlagali. Izbor sudija mora biti javan i transparentan, na osnovu njihovih kvaliteta i referenci, po tačno utvrdjenim kriterijumima. Probni rad sudija treba produziti sa 3 na 5 godina, i na svakih narednih 10 godina treba vrsiti reviziju njihovog rada.
Prof. Kurtović dao je predlog, da Pravosudna akademija postane ustavna kategorija, i da bude jedan od modela izbora sudija.

Prof. Kurtović je naveo, da je nezamislivo da predstavnici nacionalnih zajednica nemaju sudije u najvećim sudskim instancama, apelacionim, privrednim i Upravnom sudu RS, i da je ta zastupljenost u Vrhovnom kasacionom sudu na veoma malom nivou.
Takodje, naveo je, da se načela o afirmativnoj akciji i pozitivnoj diskiminaciji nisu pokazala kao djelotvorna, te da danas imamo neproporcionalnu zastupljenost pripadnika nacionalnih zajednica u sudovima svih nivoa. Prof. Kurtovic se zalaže da se to uzdigne na nivo ustavnog nacela i da se na taj način otklone problemi koji su evidentni u praksi.
Na kraju, prof. Kurtović zaključio je, da su ovi okrugli stolovi dobar način da se identifikuju problemi, iznađu konkretna rešenja i daju dobri predlozi o promjeni Ustava Republike Srbije.
Revija Sandžak, broj 192.

PRILOG IZUČAVANJU PLAVSKE DUHOVNOSTI

Nove knjige

(Autor Ibrahim Reković: “PLAVLJANI I GUSINJANI U ANEGDOTAMA”, “Almanah”, Podgorica, 2016., 195 str.)

Ime Ibrahima Rekovića, je višedimenzionalno poznato, kako u zavičaju (plavsko-gusinjskom kraju), Sandžaku, Crnoj Gori, kao i među našim zemljacima u emigraciji. Pored svojim duhovnitih slikarskih priloga iz tradicije plavsko-gusinjskog kraja, ostvario je brojne izložbe, kao i napisao značajne publikacije iz oblasti plavsko-gusinjske duhovnosti, a koje se tiču anegdota, legendi, kao i posebno poglavlje njegovog istraživačkog rada, jeste jezikoslovlja. Sve je to prilika, da se o njemu i njegovom djelu na jedan odgovoran način pristupa, zbog čega je obrađen u Enciklopediji Sandžaka.
slika np
Slovo o autoru:

Ibrahim Reković, slikar, publicist i političar, rođen je 3. marta 1941. godine u Plavu. Roditelji: Bećo i Esmana, rođena Šahmanović. Supruga Sabrija, rođena Hodžić. Djeca: Beco, Almasa i Almir. Završio Višu pedagošku likovnu akademiju. Bavi se slikarstvom. Izlagao radove u: Plavu, Peći, Prištini, Sarajevu, Škofjoj Loki /Slovenija/, Podgorici i drugim mjestima. Bio je u dva mandata Poslanik Skupštine Crne Gore. Obavljao je odgovorne funkcije na nivou Opštine: predsjednik omladine, SSRN-a, sekretar Komiteta, SR predsjednik Vijeća Sindikata, direktor SIZ-a za stambeno-komunalnu djelatnost i dr. Savjetnik je za kulturu u Organu uprave SO-e Plav.
Kao vojnik odlikovan je “Ordenom za vojničke vrline.” Za svoj rad je odlikovan i “Ordenom Zasluge za narod sa srebrenom zvijezdom.” Dobitnik je sve tri nagrade na javno raspisanom konkursu za likovno rješenje Grba Opštine Plav. Bavi se prikupljenjem starih riječi plavsko-gusinjskog kraja i dogodovština. Bojom, tušem, olovkom i perom nastoji da otrgne od zaborava, makar dio onoga što je bilo lijepo i karakteristično za Plav i Gusinje. Objavio je knjige „Plavsko-gusinjski biseri“ (anegdote, 2004.), „Izgubljeni ambijent – Plav i Gusinje nekada“ (monografija-crteži, 2004), „Rječnik plavsko-gusinjskog govora“ (2013), „Plavljani i Gusinjani u anegdotama“ (Podgorica, 2016). Sa nekoliko likovnih priloga i anegdota zastupljen je u udžbenicima „Mostovi“, čitankama za orijentalne razrede Bosanskog jezika i književnosti na Kosovu. Autor je likovnog rješenja Grba Opštine Plav. Uradio je ambleme – logoe za: „Plavsko Jezero“ Plav, Stranku Nacionalne Ravnopravnosti Crne Gore, Turističko-kulturnu manifestaciju „Dani borovnice“ Plav, Bošnjačko društvo Plavljana i Gusinjana „Behar“ u Holandiji i dr. Likovne priloge, rijeli i anegdote objavljivao je u listovima, časopisima i revijama: „Izvor“, „Sandžak“, „Sandžačke novine“, „Plavsko-Gusinjski Glas“, „Plavsko-Gusinjski Avaz“, „Glas Islama“, „Almanah“, „Pobjeda“, „Vijesti“, „Bošnjačke novine“, „Journal“, „Pan Bošnjak“,
„Fokus“, „Forum Bošnjaka“, „Republika“, „Publika“, „Avlija“ i dr. Hobi: Plivanje i vožnja čamcem na Plavskom jezeru.

Struktura knjige:

Pored Predgovora i bilješke o autoru, ova knjiga nosi sljedeće naslove i to: anegdote, legende, Podsećanje ne neke riječi i termine, Riječ urednik, Recenzije: A. Džogović: Humor kao mentalitet socijalne sredine i F. Dizdarević: Smijeh je jedna od najdragocjenijih vrlina čovjekove duše.
Akribijskim metodom, Reković je sakupio 280 anegdota iz plavsko-gusinjskog kraja, koje oslikavaju ovaj duhovni prostor na specifičan način. Sredina koja ima takve anegdote i viceve, zaslužuje da bude šire književno kritički obrađena. Malo je sredina u Sandžaku, koji imaju takvu duhovnost kao što je plavsko-gusinjski kraj. Primjerice radi, Reković je prikupio zapažen broj anegdota o značajnom Plavljaninu Bošnjaku Amiru Šiljkovići, koji ga on naziva Amir Šiljko. Anegdote o ovom duhovnjaku stvaraju očaravajući ambijent dosljetki u svim situacijama. Nažalost, sada je Amir Šiljko otišao za uvijek iz zavičaja i života, ali ostala je pričao o njemu. Bio je to istinski šeret od rane mladosti do zadnjeg dana života, kako na račun drugih, tako se šalio i na svoj način. Kroz portret i dosjetke Amir Šiljka, možemo razmišljati u kakvom vaktu i zemanu smo živjeli, kakav je smisao egzistencije svakog insana ponaosob.
Zatim, autor je zabilježio mnoge događaje, mada anegdotski, iz plavsko-gusinjskog kraja, kojima nedostaju naslovi. Pa je to naša jedina uputa autoru za buduće izdanje, kako bi ovjekovječio mnoge zaboravljene događaje i ličnosti iz ovog kraja ispod Prokletije, kojima mašta nikad nije nedostajala.
Na kraju, najkraće rečeno, smatramo da je ovo divna prilika da knjigu Ibrahima Rekovića, preporučimo široj javnosti, a svojim recenzijama su već to učinili akademik Alija Džogović i književnik Faruk Dizdarević.

Dr. Šefket KRCIĆ, Revija Sandžak, broj 192.

PROFESOR UNIVERZITETA U NOVOM PAZARU NA PRESTIŽNOM SVJETSKOM UNIVERZITETU

Profesor Departmana za pravne nauke Univerziteta u Novom Pazaru, dr. Eldar Šaljić, nakon 10 godina vrlo uspješne akademske karijere na Univerzitetu u Novom Pazaru postao profesor i programski direktor postdiplomskih studija na American university in the Emirates, jednom od najprestižnijih fakulteta na Srednjem istoku. Profesor Šaljić je diplomirao na Univerzitetu u Sarajevu, a magistarsku i doktorsku diplomu stekao je na Univerzitetu u Novom Pazaru. Kao ekspert za bezbjednost i terorizam, objavio je nekoliko knjiga, desetine naučnih radova i učestvovao na nekoliko desetina važnih međunarodnih konferencija. Član je mnogih međunarodnih organizacija. Važi za jednog od najrespektabilnijih profesora na prostoru Balkana. Nastavu drži na engleskom jeziku.
KRATKA BIOGRAFIJA:
Doc. dr Eldar Šaljić, rođen je 09. oktobra 1980. godine u Sjenici.
Osnovnu školu je upisao 1987. godine u Sjenici, a završio sa odličnim uspehom 1995. godine u Sjenici. Gimnaziju, smer opšti upisao je 1995. godine u Sjenici, a završio sa odličnim uspehom 1999. godine u Sarajevu- IV gimnazija-Dobrinja.
Na Fakultetu kriminalističkih nauka, diplomirao je 2004. godine kao jedan od najboljih studenata na klasi (tema: “Uloga i značaj ugovora iz Mastrihta u borbi protiv organizovanog kriminala” – mentor prof. dr Mirsad Abazović).
Na Univerzitetu u Novom Pazaru 2007. godine završio je sa prosekom 9,00 magistarske studije, odbranivši magistarski rad i stekavši zvanje magistar pravnih nauka (tema: “Uloga policije u prethodnom i pretkrivičnom postupku”-mentor prof. dr Vladimir Krivokapić). Doktorsku disertaciju, odbranio je 2010. godine na istom fakultetu i stekao zvanje doktora pravnih nauka (tema: “Terorizam-metodologija suzbijanja i otkrivanja” – mentor prof. dr Zvonimir Đorđević).
Od 2008. godine do danas zaposlen je na Internacionalnom univerzitetu u Novom Pazaru. U zvanju asistenta od 2008-2010. Godine držao je nastavu na časovima vežbi iz predmeta: Krivično pravo, Osnovi kriminalistike, Kriminalistička taktika, Kriminalistčka metodika, Prekršajno pravo, Kriminologija, Upravno pravo, Organizovani kriminal, Penologija, Međunarodno krivično pravo, Kriminalistička tehnika, Kriminalistička operativa.
U akademskoj 2010/- godini u zvanju docenta drži nastavu na osnovnim studijama iz predmeta Osnovi kriminalistike, Viktimologija, Kriminologija, Kriminalistička metodika, Kriminalistička operativa, Kriminalistička analitika, Kriminalistička taktika, Organizovani kriminal i na master studijama Organizovani kriminal i terorizam.
Novembra meseca 2008. godine imenovan je za menadžera Centra za monitoring Internacionalnog Univerziteta u Novom Pazaru.
Aktivno se bavi naučnim radom u oblasti kriminalističko-bezbednosnih i krivično pravnih nauka.
Svoje radove publikovao je u domaćim i inostranim časopisima, koji su visoko rangirani u međunarodnim okvirima.
Do sada je samostalno i u koautorstvu objavio više od 60 naučnih i stručnih radova iz navedenih oblasti. Učestvovao je na nekoliko desetina međunarodnih naučno-stručnih skupova i konferencija. Takođe, u koautorstvu je objavio monografiju i knjige pod nazivom: “Teorizam i organozovani kriminal” i udžbenike: “Viktimologija”, “Kriminalistička metodika” i “Terorizam-pravno bezbednosna infrastruktura”.
2013. godine, imenovan je za upravnika pravne klinike na Univerzitetu u Novom Pazaru
Aktivan član je Internacionalne asocijacije kriminalista (IAK) sa sedištem u Banja Luci.
Zamenik glavnog odgovornog urednika časopisa Pravne teme Departmana za pravne nauke
Internacionalnog univerziteta u Novom Pazaru (2013-…).
Ovo je samo jedan od dokaza koliko je stručni kadar Univerziteta u Novom Pazaru cijenjen i priznat u svijetu. Sa druge strane, ovo je dokaz koliko je uprava univerziteta odana odluci da pruži šansu i podršku svima koji su vođeni idejom progresa i ulaganje u lične kapacitete, sa idejom da budućim generacijama u Sandžaku, pruže primjer i daju mogućnosti sveopćeg razvoja.
Kolektiv revije ,,Sandžak’’, upućuje najsrdačnije čestitke profesoru Šaljiću, upravi Univerziteta u Novom Pazaru i upravi American university in the Emirates.

Revija Sandžak, broj 192.

OBJAVLJENA DRUGA ZBIRKA PJESAMA AUTORA MR. NASERA BAKIĆA “DODIR SANDŽAKA”

Druga zbirka pjesama, pod nazivom ,,Dodir Sandžaka”, autora Nasera Bakića, društvenog djelatnika, pisca, publiciste, doktoranta na Univerzitetu u Novom Pazaru i sekretara Udruženja pisaca Sandžaka, iz štampe je izišla ljetos. Ova publikacija je objavljena u okviru edicije ,,Suvremena poezija Sandžaka” ispred Matice Bošnjaka Sandžaka i Kulturnog društva ,,Zambak”. Recenzenti su emnentni pisci Muvdeta Kreho i Mensur Pavica, a urednik prof. dr. Šefket Krcić. Zbirka predstavlja jedno vrijedno djelo sa 75 pjesama na 140 strana, što dovoljno govori o predanom radu autora, koji je svoje najbolje pjesme objavio pod radnim naslovom ,,Dodir Sandžaka” i one su inspirirane Sandžakom, sandžačkim gradovima, mjestima, sandžačkom biću i svemu onome što krasi duh sandžačkog čovjeka.

Izvod iz recenzije akademika prof. dr. Šefketa Krcića:
-Naser Bakić, je prvenstveno intelektualac i stvaralac, koji potiče sa Pešteri, iz lijepog Devreča, gdje je rođen jedan od najvećih bošnjačkih intelektulaca dr. Ibrahim Bakić. Kad je u pitanju Naser i njegovo pjesničko djelo, koje je pred vama, ono kao takvo najbolje govori o poeti iskrene duše, koji nosi u sebi jedno tragično osjećanje života i vremena, izazvano preranim gubitkom brata Sabahudina, na jednoj od pešterskih destinacija i manifestacija, kada je jedan mladi život na apsurdan način nestao. Takvu situaciju nitko ne može da objasni ni da osjeti, koju ni časni sudovi pravde nisu razriješili na valjan način. Takvu boljku nosi sa sobom poeta Naser. Zatim, iz njegovog života iznenada odlazi plemenita majka Sadija, koja je nakon njegovog povratka iz egzila, izdahnula dušu na njegovim rukama. U takvoj tragičnoj situaciji, Naser je ispisivao svoju patnju i svoj dodir sa sandžačkim načinom života. Čitajte Naserov „Dodir Sandžaka“. … Akademik Šefket KRCIĆ (ulomak iz dužeg rada).

Priredio: Dženis Šaćirović, Revija Sandžak, broj 192.

PROFESORI DEPARTMANA ZA PRAVNE NAUKE UČESTVOVALI NA KONFERENCIJI ,,DIJALOZI O NASLIJEĐU HAŠKOG TRIBUNALA’’ U SARAJEVU

U periodu 22-24.06.2017. godine, u Sarajevu je održana konferencija pod nazivom ,,Dijalozi o naslijeđu MKSJ”. Konferencija koju su ogranizirali Ujedinjene nacije i Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju, održana je u prostoriji Kongresne sale hotela ,,Holiday”. Tri radna dana konferencije obilježili su paneli, obraćanja, diskusije i predstavljanje rada Haškog tribunala za dvadesetčetiri godine njegovog postojanja. Konferenciji je prisustvovali kompletno rukovodstvo Haškog tribunala, na čelu sa predsjednikom suda g. Carmelom Agiusom, glavnim tužiteljem g. Serge Brammertzom, sekretarom suda g. Johnom Hockingom, portparolom suda g. Nenadom Golčevskim, te sudijama poput Wolfganga Schomburga i drugima, koji su, također, bili u ulozi uvodničara, moderatora i panelista. Pored oko stotinu pozvanih učesnika, među kojima su delegati Evropske unije, zatim predstavnici misije Evropske unije u Bosni i Hercegovini, članovi predsjedništva Bosne i Hercegovine, ministri Vlade Bosne i Hercegovine, predstavnici udruženja žrtava rata i institucija za zaštitu ljudskih prava, na ovoj konferenciji su kao jedini učesnici univerziteta iz Srbije, učešće uzeli i predstavnici Departmana za pravne nauke Univerziteta u Novom Pazaru prof. dr. Eldar Šaljić i asistent MSc. Dženis Šaćirović kojima su uručeni posebni pozivi za

Tokom Konferencije, regionalni i međunarodni učesnici razgovarali su o ključnim oblastima naslijeđa Međunarodnog suda i upustili se u aktivan dijalog. Pored osam glavnih panel sesija, Konferencija je ugostila deset pratećih događaja, uključujući promociju knjige, premijeru dokumentarnog filma, otvaranje izložbe i razgovore o raznim regionalnim inicijativama tranzicione pravde. Panel diskusije su počele s normativnim naslijeđem MKSJ-a i njegovim uticajima na nacionalne jurisdikcije, poslije čega su uslijedili paneli o rodnoj pravdi i vansudskom naslijeđu Međunarodnog suda, što je dovelo do konstruktivnih rasprava s publikom. Drugi dan Konferencije bio je posvećen operativnom naslijeđu Međunarodnog suda i tome kako ono može da bude od koristi u procesima pred nacionalnim sudovima; iskustvu svjedoka prilikom svjedočenja pred MKSJ-om i lokalnim mehanizmima za podršku svjedocima; i ulozi odbrane i lekcijama koje su naučene u obezbjeđivanju pravičnog suđenja. Dan je okončan stručnim panelom o istorijskoj vrijednosti naslijeđa Međunarodnog suda. Završni panel Konferencije, koji se bavio nastojanjima Međunarodnog suda u oblasti outreacha, održan je jutros, i na njemu je istaknuta potreba za kontinuiranom edukacijom i informisanjem o radu Međunarodnog suda. Konferencija je okončana prezentacijom zaključaka i preporuka proizašlih iz više panel diskusija. Naglašeno je da će sposobnost nacionalnih jurisdikcija da nastave presuđivanje u predmetima ratnih zločina u skladu s međunarodnim standardimna predstavljati ugaoni kamen naslijeđa Međunarodnog suda. Konferenciju.
Pored panela, učesnicima je prvog dana posjete upriličen prijem kod gradonačelnika Sarajeva u Gradskoj Vijećnici, a drugog dana Konferencije, posjetili su Historijski muzej Bosne i Hercegovine.
Drugog dana Konferencije na petom panelu u okviru diskusije, učešće su uzeli i predstavnici Univerziteta u Novom Pazaru. Tijekom dana Konferencije, predstavnici Univerziteta u Novom Pazaru, imali su susrete sa predsatvnicima Haškog tribunala, Ujedinjenih nacija i institucijama Evropske unije.

Dženis Šaćirović

ODRŽANA 58. SESIJA ,,SUSRET IDEJA ISTOKA I ZAPADA” NA UNIVERZITETU U NOVOM PAZARU

21.06.2017. godine, u organizaciji Instituta za etiku i estetiku, Centra za retoriku i Debatnog kluba studenata, u Velikoj Sali Univerziteta u Novom Pazaru, održana je 58. sesija debate studenata pod nazivom ,,Susret ideja istoka i zapada”, pod mentorstvom akademika prof. dr. Šefketa Krcića. Na ovoj manifestaciji, koja je ujedno bila i posljednja akademska aktivnost studenata i profesora u tijeku ljetnjeg semestra na univerzitetu. Na ovoj sesiji su izlagali studenti Departmana za folologiju i Departmana za pedagoško-psihološke nauke. Sesiju su otvorili, mentor akademik prof. dr. Šefket Krcić, u ime profesora dr. Šemsudin Plojović, u ime asistenata univerziteta MSc. Dženis Šaćirović i kao gost Naser Bakić – sekretar Udruženja pisaca Sandžaka, pisac i doktorant na Departmanu ekonomskih nauka Univerziteta u Novom Pazaru. Kasnije su se studentima i prisutnima obratili, prorektorica za nastavu i profesorica na Departmanu za filološke nauke prof. dr. Amela Lukač-Zoranić i dekan Departmana za pedagoško-psihološke nauke, prof. dr. Mustafa Fetić. Studentima se obratio i predsjednik Debatnog kluba studenata Kemal Toković.
Za TV Sandžak, prof. Krcić je u povodu sesije izjavio: „Svi studenti učestvuju sa svojim temama koje su odabrali iz vidokruga svojih pogleda na svijet. I njihove poruke koje dolaze sa odabranim temama iz filozofije, etike i estetike, jesu izraz njihivih pogleda na svijet, jer je cilj našeg univerziteta da njeguje najbolju tradijiciju besjedništva od antičke Grčke do andaluzijskih univerziteta, prije sedamsto, osamsto i hiljadu godina, ali ne da se traži da to bude knjiški, već slobodno kritičko mišljenje.”
Manifestaciju je medijski podržala TV Sandžak, Agencija SANA i Revija ,,Sandžak”.


AUTOR – Dženis Šaćirović

RAZGOVOR SA PROREKTORICOM ZA NASTAVU UNIVERZITETA U NOVOM PAZARU, PROF. DR. AMELOM LUKAČ-ZORANIĆ

Razgovarao Dženis Šaćirović
1. Skoro ste obilježili veliku obljetnicu u Sandžaku, a to je petnaestogogišnjica od osnivanja Univerziteta u Novom Pazaru. Kako gledate na ono što je postignuto tijekom prvih petnaest godina postojanja univerziteta na ovim prostorima?
Svaka obiljetnica od osnivanja Univerziteta, a nadam se da će ih bit još na hiljade, istovjetno predstavlja veliki povod za radost. Tijekom ovih petnaest godina postojanja, nastojali smo uspostaviti ravnotežu između tradicionalnog i savremenog načina mišljenja, odnosno razvijati evropski univerzitet postavljen na Humboltovom modelu koji studentima omugućava da budu autonomne individue i građani svijeta koji razvijaju svoju spoznaju u okruženju akademskih sloboda, sa primesama modela američkog univerziteta, odnosno uspostavljanja veze između univerziteta i društva gdje univerzitet analizira potrebe društva i na osnovu toga usmjerava svoju djelatnost. U minulom periodu postigli smo velike rezultate, ulagali jako puno u istraživanja i usavršavanja naučnih kompetencija nastavnika, radili na brojnim projektima sa univerzitetima iz regiona i Evrope, unapređivali nastavni proces kroz razvoj kvalitetnih kurikuluma i slibausa, unapredili servis studentima – od kvalitetnih nastavnih aktivnosti (organizovanje radionica, seminara, tribina, studentskih konferencija) do organizovanja stručnih ekskurzija i drugih vannastavnih aktivnosti. Mogu samo konstatovati da je osnivanje univerziteta sa sobom donijelo i duh velikih promjena koje su zahvatile ovaj prostor a čiji rezultat jeste opće dobro.
2. Kakvi su planovi daljeg razvoja univerziteta?
Naša težnja je da nastavimo raditi predano na spoju iskustva i kritičkog bitisanja na temeljima naučne slobode – što je jedan od osnovnih postulata univerziteta, gdje je uloga studenta dominatna a nastavnici i studenti upućeni jedni na druge, te da ostanemo otvorena institucija za sve što dolazi spolja svjesni da je sticanje znanja kroz učenje i istraživanje kulturna vrijednost jednog društva. Aktivno ćemo djelovati na unapređenju nastave a samim tim i obrazovanju jer je to smisao i nastave i istraživanja, uz nastojanje da održimo koncept savremenog univerziteta kao prostora na kome se stiče postojeće i otkriva novo znanje uz osluškivanje potreba društva i tržišta, odnosno nastojaćemo pratiti u cjelosti naučno-tehnološki razvoj društva i na osnovu toga odgovoriti izazovima savremenog svijeta.
3. Tijekom nedavne posjete univerzitetu, delegacija predvođena ministrom Šarčevićem ostavila je utisak oduševljenja univerzitetom. Šta smatrate da je ključno utjecalo da sadašnje Minustarstvo obrazovanja, ali i predhodne delegacije, također, daju dobro mišljenje i vjeruju u dalji razvoj univerziteta?
Sami prostorni kapaciteti kao i tehnička opremljenost Univerziteta su impozantni tako da ne ostavljaju niti jednog posjetioca ravnodušnim, a onda profesionalnost u radu nastavnog osoblja i administracije te posvjećenost studenata stecanju znanja utiču na formiranje pozitvnog odnosa prema ovoj instituciji od strane svih onih koji su je posjetili te na osnovu ličnog iskustva mogli formirati svoje stavove.
4. S obzirom da ste prorektor za nastavu na Univerzitetu u Novom Pazaru, ali i profesor, recite nam koliko je vaš zadatak i uloga na univerzitetu zahtjevna?
Biti profesor je jedan od najtežih i najzahtjevnijih zadataka jer kao profesor imamo utjecaja na tuđe živote a samim tim je i odgovornost enormna. Kao prorektor za nastavu u obavezi sam se starati o cjelokupnom nastavnom procesu, što je takođe jako zahtjevno, te o uspješnosti realizacije nastave i aktivnom usavršavanju nastavnog osoblja.
5. Prateći Vašu karijeru, primjetili smo da ste sprovodili mnoge projekte na univerzitetu i ispred univerziteta, što je u mnogome doprinijelo razvoju i prepoznatljivosti univerziteta na širem regionalnom prostoru. Recite nam, koliko je lični angažman i kreativnost značajna karika razvoja univerziteta i na kom polju daje najočiglednije rezultate?
Smatram da je svaki pojedinac jednako odgovoran za društvo u cjelosti, ne postoje manje ili veće odgovornosti, jer ukoliko predano radimo, prvenstveno na sebi u smislu usavršavanja te sposobnosti timskog rada onda ćemo biti od koristi i društvu i zajednici u kojoj obitavamo. Rad na razvoju univerziteta i projektima je upravo dio kvalitetnog timskog rada jer bez univerziteta i saradnje sa kvalitetnim kolegama ni ja samostalno ne bih uspjela. Timski rad daje najbolje i najočiglednije rezultate.

6. ,,Gradimo mostove, a ne zidove” bio je jedan veliki i višegodišnji projekat koji ste vi predvodili u ime univerzitjeta. Studenti nekoliko univerziteta iz nekoli država imali su prilike da se upoznaju, druže, stiču znanja, a sa druge strane i predavači. Projekat je zadovoljio sve kriterije uspješnosti, pa nam prenesite Vaše lične utiske, jer ste, kao što rekosmo i sami bili sudionik?
Pitanje stereotipa i predrasuda je vrlo kompleksno. To pitanje u najvećoj mjeri utiče i na stvaranje sukoba među ljudima, odnosno nepoznavanje drugog i drugačijeg je činjenica koja za rezultat ima pojavu straha i potrebu konflikta. Projekat koji spominjete je bio od velikog značaja ne samo za Univerzitet već i za brojne mlade ljude koji su učestvovali u njemu a koji su dolazili iz zemalja u regionu. Samo učešće u projektu dokazalo im je da je svaki „drugi“ zapravo onaj isti „ja“, te da je ljepota zapravo u različitostima koje ne trebaju biti naša prepreka već naše bogatstvo jer učešćem u projektu studenti Internacionalnog univerziteta u Novom Pazaru su imali prilike upoznati i družiti se sa studentima iz Mostara, Tuzle, Prištine i Novog Sada što je rezultiralo brojnim iskrenim prijateljstvima koja i danas traju. Najveći uspjeh samog projekta jeste i činjenica da je na Univerzitetu i uspostavljen predmet koji se zove Interkulturalno razumjevanje i komunikacija a koji se izučava kao izborni predmet na nekolika studijskih programa.
7. Uskoro dolazi i prvi upisni rok na univerzitetu. Po čemu biste Vi najbolje izdvojili Univerzitet u Novom Pazaru u odnosu na druge ponude?
I ranije sam pomenula da su akademska i naučna sloboda jedan od osnovnih postulata ove institucije kao i otvorenost za sve razlike i ono što dolazi spolja. Također, pored kvalitenih nastavnih aktivnosti na univerzitetu se neguje i kreativna sloboda studenata kao i specifični afiniteti prema određenim poljima te studenti putem Kulturnog i Media centra mogu iskazati svoje talente i umeća.
8. Šta biste poručili Vašim sudentima, a šta onim budućim?
Postojeće studente bih pozvala da nastave sa predanim radom gdje njihovi kvaliteti i uloženi trud dolaze do izražaja i rezultiraju dobrim, a buduće studente pozivam da nam se pridruže u ovom spoznajnom putovanju u blistavu, naukom ispunjenu, budućnost.

REVIJA “SANDŽAK” 191. BROJ, MAJ 2017.