PITANJE POLITIČKOG LEGITIMITETA BOŠNJAKA U JUŽNOM SANDŽAKU

Bošnjaci u južnom Sandžaku (Crna Gora) suočeni su sa gubitkom legitimiteta svojih vodećih političkih predstavnika od početka novog milenija pa na ovamo. Na prvim višestranačkim izborima u Crnoj Gori, tadašnja SDA osvojila je 9 mandata i apsolutnu vlast u Rožajama. Nakon toga slijedi brutalno razbijanje stranke, te protupravno hapšenje čelnika stranke, mučenja, prebijanja, zlostavljanja, te presude na višegodišnje robije i jedna cijelo desetljeće mraka Bošnjačke politike u Crnoj Gori, čije se posljedice i danas osjećaju.
Nakon gašenja SDA Crne Gore i izlaska vodećih autoriteta i predstavnika Bošnjaka sa političke scene, Bošnjačka politička eminencija u Crnoj Gori nikako nije uspjela da okupi Bošnjačko političko tkivo pod jednim barjakom. Od tada je prošla cijela decenija, a taj period je isuviše dug za popravljanje stanja, ili je Bošnjačkim političarima, prvenstveno misleći na Bošnjačku stranku (BS) kao neformalnog nasljednika SDA Crne Gore, nedostajalo strategije kako da ponovo okupi Bošnjake. Danas je više nego katastrofalna situacija da u Crnoj Gori, tek jedna četvrtina ili petina Bošnjaka u Sandžačkim općinama podržava jednu od svojih nacionalnih stranaka, dok se, i te kako, svi Crnogorci opredjeljuju za svoje, ali svi Srbi za svoje i gotovo svi Albanci, također, a da ne govorimo o Hrvatima koji su sa oko 2.000 glasova bili jedinstveni na prošlim parlametarnim izborima i dobili svog predstavnika u parlamentu Crne Gore.
Bošnjaci VS Bošnjaci
Primjera radi, Bošnjačka stranka u Bijelom Polju ima samo 2 odbornika (Bošnjaka), dok ih u svojim redovima DPS ima 8 (od ukupno 18), SDP 2 (od ukupno 3), a od ukupno nezavisnih 4 – 3 su Bošnjaci. Dakle, od ukupno 15 Bošnjaka u lokalnom parlamentu, samo 2 su u jednoj autentičnoj Bošnjačkoj stranci. U Petnjici BS ima 4 odbornika, ali zato ih DPS svih 15 od ukupnog broja, SDP 11 od ukupnog, također, i SNP svog jedinog predstavnika – Bošnjaka. U Gusinju, BS ima jednog odbornika. Partija za Gusinje je uspijela da okupi Bošnjake tog kraja i osvoji 6 odbornika. Od 2 odbornika SDP-a – oba su Bošnjaci. Nova SD Crne Gore ima 4 odbornika – 4 Bošnjaka i DPS od 9 odbornika – 7 Bošnjaka.
U dominantno većinskim Bošnjačkim općinama, kao što su Rožaje, Petnjica, Plav i Gusinje, možemo da zaključimo da odbori DPS-a i ostalih stranaka ne bi mogli postojati, pa se podrazumijeva da Bošnjaci moraju biti na listama, ali je paradoks da se Bošnjaci bore za glasove protiv Bošnjaka i da umjesto da su Bošnjačke stranke na vlasti samostalno u svim općinama, Bošnjaci su resurs podgoričkim strankama. Taj resurs je tek evidentan na parlamentarnim izborima kada se po koji Bošnjak nađe na listi crnogorskih partija: DPS -3, DEMOKRATE – 1, SDP – 1.
Sudeći po mnogim pokazateljima na terenu, BDZ Crne Gore uspjela je sačuvati one Bošnjačke glasove koji bi otišli nebošnjačkim strankama u Crnoj Gori, a politička utakmica u kojoj BS dobija svog konkurenta, ne može se shvatiti kao atak na njeno djelovanje koje je daleko od idealnog, već da Bošnjaci u Crnoj Gori imaju šansu da biraju ili između više ponuda unutar svojih redova, ili da jedna nova politička opcija uspije što nisu dosadašnje – da povrati politički legitimitet Bošnjacima južnog Sandžaka.
U Rožajama, BS ima 17 odbornika i svi su Bošnjaci. Ali i ovdje DPS od svojih ukupno 12 ima svih 12 Bošnjaka, SDP od 4 – 4 Bošnjaka. U lokalnom parlamentu Rožaja, BDZ Crne Gore koja predstavlja uz BS jedinu Bošnjačku partiju u Crnoj Gori ima jednog odbornika. Poraznost politike BS-a u Rožajama je u tome što umjesto da godinama imaju skoro 100% Bošnjačkih glasova, suočavaju se sa situacijama tijesnih pobjeda na izborima i moraju koalirati sa Crnogorskim partijama, iako se paradoks ogleda u tome da Bošnjaci koaliraju sa Bošnjacima, ali sa “različitih frontova”, što vlastima u “centrali” daje mogućnost da Bošnjake ne učine toliko legitimnim i ne ispoštuju ispunjenja njihovih prava i obaveza države prema njima.
BDZ Crne Gore brana slivanju glasova prema Podgorici.
Kažu da pojava BDZ Crne Gore “ugrožava jedinstvo”. Koje jedinstvo? Ovdje je u pitanju ili poraznost jedne nacionalne politike ili “savršena integracija” Bošnjaka u politički sistem nebošnjačkih stranaka. Pitanje ovakvog haosa i rasula, gdje se +20% Bošnjačkog stanovništva svede na 2 narodna poslanika u parlamentu Crne Gore, pitanje je koje uznemirava svaku savjest. Očigledno je da BS nema legitimitet ili je Bošnjacima “mnogo bolje” sa drugima. Ovakav haos i katastrofa, retultat su političkih privilegija pojedinaca i posljedica po većinu koja živi daleko od standarda dalje od Andrijevice.
BDZ Crne Gore je mlada politička partija među Bošnjacima koja je nastala upravo iz potrebe da prvenstveno prekine rasipanje Bošnjačkih glasova drugim (nebošnjačkim partijama) i nastoji da stvori jednu autentičnu političku opciju koja će imati legitimitet na prostoru Sandžaka i imati veći potencijal u ostvarivanju interesa općina južnog Sandžaka. Za sada je teško prognozirati koliko će vremena biti potrebno da se razbije kult pripadanja “drugima” koji je rezultat privilegiranja povlašćenih struktura koje im pripadaju i koliko će tome doprinijeti neorganiziranost BS-a, koji umjesto da glavnog krivca traži u sebi, odgovornost “nedobijanja” trećeg narodnog poslanika pripisuje BDZ-u Crne Gore. Po svim parametrima sa političkog terena, možemo reći da, ako je BS-u BDZ Crne Gore “oduzeo ½ odbornika”, koliko su mu oduzeli DPS, SNP, SDP, ali i koliko se glasova rasulo na DF i ostale? U pitanju je bar 6 narodnih poslanika, odnosno hiljade glasova Bošnjaka iz južnog Sandžaka. O republičkom nivou nećemo govoriti, jer Bošnjaka ima u značajnoj mjeri u Podgorici, Baru i Ulcinju. Ovu izgubljenu snagu, šansu, ili mogućnost, ne može zadovoljiti 2 ministarstva i mjesto potrpedsjednika vlade. Opet privilegovana manjina, dok narod trpi katastrofalne posljedice nemaštine, razorene privrede i rastućeg trenda napuštanja južnog Sandžaka.
Bošnjaci su presudna podrška Crnoj Gori na putu evrointegracija.
Postoji još jedan problem gubitka legitimiteta i trend pripadanja crnogorskim političkim partijama kada su Bošnjaci južnog Sandžaka u pitanju. To je “trend straha” koji datira još iz doba promiloševićevskog režima kada su Bošnjaci zavtarani, mučeni i osuđivani za pripadanje svom nacionalnom pokretu i ako na to dodamo da su ljudi iz straha okrenuli leđa svojim predstavnicima Harunu Hadžiću, Rifatu Veskoviću i drugima iz toga doba, onda nam je jasno da je politički kredit do početka novog milenija gotovo nestao. Iz svjedočenja nekada istaknutih političkih predstavnika Bošnjaka, dolazimo do zaključka da je prestrašeni Bošnjački narod izgubio koordinaciju, te podršku političkih predstavnika iz sjevernog Sandžaka, a da iz Sarajeva su, također, prestali da stižu svi signali podrške. Prema tome, do pojave utjecaja Islamske zajednice u Srbiji i osnivanja političke partije BDZ Crne Gore, Bošnjaci su sve više hladili i nukleus svog identiteta razbijali i na nacionalnoj osnovi sve više se prepuštajući da budu deklarirani kao i “muslimani” i “crnogorci”, pa se tako dalje od Rožaja, Plava i Gusinja, gotovo uspjelo u nekom vremenu nametnuti odvajanje od nacije. Kao krajnji rezultat je bio da se +20% Bošnjaka prepolovi. Iz tog razloga, sa sve svojim ciljevima djelovanja, vrlo je značajan pokret nove političke partije – BDZ Crne Gore, koja ima za cilj da etablira političke i nacionalne ciljeve Bošnjaka, te da svojim kapacitetima i jasnom pravcu djelovanja na polju evrointegracija, pomogne Crnoj Gori u stvaranju dekokratije i društva jednakih šansi.

Piše: Dženis Šaćirović, glavni i odgovorni urednik Revije “Sandžak”

“DELIRIJUM” – PRVENAC ZEKERIJE ŠAĆIROVIĆA

Marta mjeseca 2017. godine, iz štampe je izašao prvenac Zekerije Šaćirovića, zbirka pjesama stvaranih u periodu 2010-2014. godine. Zbirka sadrži 52 pjesme. Pored autora, na zbirci je radio tim lektora: Aiša Bahović i Mirza Fortić. Kao tehnički urednik, potpisuje se Dženana Redžić-Šaćirović, dok dizajn potpisuje Belmin Kovačević.
Ono što je zanimljiv detalj i nesvakidašlji potez, jeste odluka autora da prije objavljivanja ovog djela, da se obrati po svom izboru određenim kulturnim stvaraocima (njih 14), koji su na kraju ove zbirke pjesama stručno iznijeli svoj sud i mišljenje o pjesmama. Pored njih, valja spomenuti da je recenzent “Delirijuma”, poznati muzičar, tekstopisac i producent, Nikola Vranjković.
Tematika ovog djela predstavlja nesumljiv piščev smisao da, kako kroz metaforu, tako i kroz otvorene distopijske elemente, prikaže svoje lično, ali i poimanje stvarnosti koje društvo kao kolektivitet, svakodnevno doživljava. U tom nedostatku izražaja, ili bolje rečeno ušutkane svijesti da govori u svoje ime, kolektivitet ima tu mogućnost da u kreativnom izražaju Zekerijinog “Delirijuma”, spozna horizonte svega što u biti doživljava. Da se radi o klasičnoj kritici društva, ne bi se moglo govoriti kada je u pitanju ovo djelo. Više bi se moglo govoriti o ukazu na stotine problema kojima smo okruženi, na koje smo navikli i sa kojima se odavno pomirili, pa nam u određenim stihovima sasvim razumske stvari mogu izgledati kao strašne istine sa ruba naše svijesti, koje pošto-poto treba vratiti u zaborav. Upravo tu i leži misija ovog djela – da nas probudi iz stanja letargije, osjećanja prepuštenosti i dekadenciji. Ukoliko je gutanje gorkih pilula u stanju boljesti ljekovito, utoliko je čitanje i analiza ovog djela svojevrstan šok uma koji se budi i razmišlja, te konačno stvara konekciju između sebe i svoje stvarnosti.
Zekerija Šaćirović, ekskluzivno za Reviju Sandžak otkriva da će uskoro održati promociju u Novom Pazaru.
O AUTORU:
Zekerija Šaćirović je rođen u Novom Pazaru 08.11.1988. godine. U Novom Pazaru završio osnovno i srednje obrazovanje. Nakon toga upisuje Fakultet za islamske studije. Tijekom posljednjih godina, bavio se društvenim i kulturno-umjetničkim radom kroz snimanje kratnih dokumentarnih filmova sa Haber Team-om, kao i sa TV Sandžak u ediciji „Hadis dana“, emitiranoj tijekom Ramazana 2015. godine. Zekerija je autor i mnogih tekstova, priča i pjesama objavljenih na portalima i onlajn časopisima. Objavljivao u Bošnjačkoj riječi, Magazinu SAFF, Horizontima, učestvovao u projektu knjige/zbirke eseja “Misli sandžačke omladine“ i knjizi grupe autora sa prostora bivše Jugoslavije i udruženja Mika Antić. Pored pisanja, profesionalno se bavi fotografijom i filmom. Trenutno priprema roman. Živi i radi u Novom Pazaru.

Priredio: Dženis Šaćirović, Revija Sandžak

Studenti Departmana za pravne nauke osvojili prvo mjesto na takmičenju u smilulaciji suđenja

U periodu 16/17. 06. 2016. godine, studenti četvrte godine Departmana za pravne nauke Univerziteta u Novom Pazaru i studenti četvrte godine Departmana za pravne nauke Izdvojene visokoškolske jedinice u Nišu, Univerziteta u Novom Pazaru, uzeli su učešće na takmičenju u simulacionom suđenju na Sveučilištu/Univerzitetu Vitez u Travniku.
Na otvaranju takmičenja prisutnima se obratio prof. dr. Mile Matijević, dekan Fakulteta pravnih nauka Univerziteta/Sveučilišta Vitez u Travniku, koji je u svojstvu organizatora ovog takmičenja i nosioca projekta takmičenja u simulaciji suđenja, poželio dobrodošlicu svim ekipama i njihovim trenerima i uspješan rad.
Na takmičenju su pored studenata Univerziteta u Novom Pazaru učešće uzeli i studenti Fakulteta pravnih nauka Univerziteta za poslovne studije iz Banja Luke, studenti Fakulteta pravnih nauka Sveučilišta/Univerziteta Vitez u Travniku, studenti Pravnog fakulteta PIM Univerziteta iz Banja Luke, kao i studenti Fakulteta pravnih nauka UPS iz Istočnog Sarajeva.

Učesnici takmičenja u Travniku
Učesnici takmičenja u Travniku

Departman za pravne nauke Univerziteta u Novom Pazaru na ovom takmičenju predstavljale su dvije ekipe koje su u svojim kategorijama, tj. oblastima prava, osvojili prva mjesta, i to: u simulaciji sudnice iz oblasti radnog prava, ekipa studenata četvrte godine iz Novog Pazara i u simulaciji sudnice iz oblasti porodičnog prava, ekipa studenata četvrte godine iz Niša. Sa odličnim ocjenama radne komisije i ocjenama prisutnih, kao i uprave Sveučilišta/Univerziteta Vitez u Travniku, studenti su dobili pohvale kao i sertifikate o participaciji i osvojenim prvim mjestima.
Pored prigodne svečanosti proglašenja pobjednika takmičenja, studenti su imali prilike da organizirano obiđu znamenitosti grada Travnika i rodnu kuću Ive Andrića. Takođe, studenti su imali prilike da obiđu i znamenitosti grada Sarajeva.
Studente Departmana za pravne nauke Univerziteta u Novom Pazaru, predvodili su doc. dr. Dragana Ranđelović i msc Dženis Šaćirović.
Diploma Departmanu za pravne nauke
Diploma Departmanu za pravne nauke

Uvažavajući obostrane dobrobiti zajedničke suradnje, Departman za pravne nauke Univerziteta u Novom Pazaru i Fakultet pravnih nauka Sveučilišta/Univerziteta Vitez u Travniku, sklopili su sporazum o saradnji sa ciljem uspostavljanja čvršće povezanosti ovih dveju institucija na područjima zajedničkih interesa. Kao ciljevi suradnje, u ugovoru su navedene sledeće oblasti:
Zajednički rad na edukaciji, unapređenju znanja i stručnosti;
Podsticanje i jačanje suradnje visokog obrazovanja;
Obostrana razmjena informacija naučnog i istraživačkog rada;
Podsticanje institucionalne razmjene i saradnje nastavnog osoblja i studenata kroz pozivanje na učestvovanje u raznim nastavnim i istraživačkim aktivnostima te profesionalnom razvoju;
Obostrano učešće u edukacijskim aktivnostima i ostalim oblicima naučnog istraživanja;
Organiziranje zajedničkih seminara i okruglih stolova;
Razmjena informacija i dobrih praksi u cilju olakšavanja razmjene znanja.
Sljedeće takmičenje će se održati iduće godine na nekom od Univerziteta pritatelja projekta takmičenja u simulaciji suđenja.

Dženis Šaćirović, Revija Sandžak, 148. broj

MAKETA KULE MOTRILJE I ENTUZIJAZAM PORODICE MAROVAC IZ NOVOG PAZARA

Rijetki su ljudi koji će pored svih dnevnih radnih obaveza iznaći vremena da se bave nekim meraklijskim zanimanjima, zanatima u kojima se uživa i iskazuje umjetnička nota. Naročito, rijetki su ljubitelji složenijih poduhvata kao što je ovaj. Za porodicu Marovac ni dnevne obaveze ni odsustvo kreativnosti ne predstavljaju problem. Pored prekrasne etno-bahče pokraj svoje porodične kuće u naselju Lug, pored malih arhitektonskih čuda mladog stvaraoca Admira Marovca našoj čaršiji vrlo poznatog i talentiranog mladog arhitekte, nalazi se još jedan zanimljiv i vrijedan projekat – maketa Kule Mortilje u srazmjeri 1:25. Ono što posebno nadahnjuje ovu priču to je ljubav prema kulturnoj baštini koju prema svome gradu decenijama osjeća i manifestira Izet Marovac.

Ekipa redakcije Revije Sandžak posjetila je mali muzej porodice Marovac i uvjerila se da je ovo zaista vrijedno i autentično umjetničko djelo u posljednjoj fazi izrade.
kula motrilja
“Ideja mog baba je bila da napravi realističnu maketu Kule. Pošto ja znam da je spreman na izazove, predložio sam mu da radimo totalnu rekonstrukciju građevine kroz maketu, da samim tim postane svojevrstan projekat i da dobije na vrijednosti. Materijali su svi prirodni. Kamen “pesčar” smo uzeli sa istih mjesta kao što su i oni. Zatim ga razbijamo i dovodimo do sitnih kamenčića adekvtne razmjere. Međuspratne konstrukcije radimo s drvenim gredama koje također režemo u razmjeri. Zatim po gredama kujemo patos. Crteži po kojima radimo totalno su merodavni zato što sam lično mjerio na licu mjesta svaki detalj. Dakle, kompletna materijalizacija je potpuno ista. Umanjen kamen iste vrste, ćeramida namenski oblikovana i pečena u razmjeri. Međuspratne tavanice od drveta sa kompletnom konstrukcijom. Mušerebije (izbačeni dijelovi na vrhu) na vrhu smo takodjer radili autentičnim materijalima, cigla i drvo kao konzolni nosač. One će također biti od istog materijala i oblika. Krovnu konstrukciju sa svim nosećim elementima skoro smo završili. Ćeramide modelovali i pekli, a sad ih postavljamo. Jedino se razlikuje vezivni agregat u odnosu na nekadašnji. Koristimo lijepak za pločice i super efekat daje. Razlog je granulacija, zato što je potrebno i granulaciju umanjiti.

Cilj ovog projekta je jačanje svijesti o spomenicima kulture. Došli smo do kulturološke i ekonomske tačke gdje čovjeku jedino preostaje da pravi svijet u srazmeri 1:25. Cilj nam je da kroz minijaturu podignemo svijest o graditeljskom nasljeđu. Kula je samo početni projekat, biće ih inšallah još dosta. Pored svega hoćemo i da pošaljemo poruku da mi znamo šta su spomenici kulture i da smo kadri da se brinemo o njima i da ih obnavljamo.“ – ističe Admir Marovac

“Kula je nastala iz želje za podizanjem graditeljskog naslijeđa. Dodatna prednost je što se sa vrlo malo sredstava mogu sagraditi objekti koji su u relanom svojim srazmjerama veoma skupi. Tokom realizacije dolazili smo u iskušenje da li da neke stvari mimoiđemo zbog nekih elemenata koji nisu vidljivi, konkretno kada govorimo o unutrašnjoj arhitekturi Kule, ali je nadvladao stav da se treba totalno mjerodavno rekonstruirati i u ovim uvjetima. Kula je spontano nastala, jer smo prepoznali mogućnosti koje nam nisu bile poznate do tada, ali smo ih uspjeli savladati tako da Kula poprima svoj autentični karakter, kako iznutra, tako i spolja.“ – ističe Izet Marovac

Autor projekta: Izet Marovac

Tehnička podrška: Admir Marovac

Ostaje nam da sačekamo da se i posljednja ćeramid(ic)a ugradi na krovu naše manje i mlađe Kule Motrilje, koju nam ovaj put daruju naši vrijedni sugrađani i čuvaoci naše tradicije, Izet i Admir Marovac.

(Priredio: Dženis Šaćirović), Revija Sandžak 184.