Političko buđenje Bošnjaka

ismet zukorlic
Ismet Zukorlić

Nakon više od 25 godina od uvođenja višepartijskog sistema, na prostorima, odnosno, državnim zajednicama nastalim na ustavno-pravnom republičkom razgraničenju (Ustavom SFRJ iz 1974. zagarantovano osamostaljenje do odcjepljenja), pokrajinama u sastavu Republike sa posebnim statusom Srbija je kasnije isti jednostrano ukinula. U svim današnjim državama i autonomnim jedinicama nastali su pokreti koji su bili organizovani na nacionalnim, čak i nacionalističkim idejama, što je kasnije dovelo do krvavih događaja koji su na kraju završili genocidom nad Bošnjacima koji je najstariji narod Balkana, odnosno, autohton po svom kulturnom i vjerskom naslijeđu, s jedne strane, odnosno, najmlađi po političkom organizovanju, s druge strane. Da krenemo redoslijedom. Nastavi čitati Političko buđenje Bošnjaka

Bošnjaci najstariji narod na Balkanu

  • ONO ŠTO JE OSOBITO VAŽNO JESTE DA SE O HISTORIJSKOJ SREDNJOVJEKOVNOJ BOSNI MOŽE DISKUTOVATI I PISATI SAMO KROZ SAGLEDAVANJE OSMANLIJSKIH DEFTERA. TAKOĐE SE MORAJU KORISTITI POVELJE BOSANSKIH VLADARA U KOJIMA SE MOŽE JASNO VIDJETI HILJADUGODIŠNJE POSTOJANJE JEDNE DRŽAVE:
  • POVELJA BOSANSKOGA BANA KULINA JE NAPISANA 29. AVGUSTA 1189. GODINE NA STAROBOSANSKOM JEZIKU I BOSANSKIM PISMOM – BOSANČICOM.
  • POVELJA DUBROVČANIMA IZ 1234. GODINE – BAN NINOSLAV GODINE 1234.
  • POVELJA IZ 1323. GODINE – BAN STJEPAN II KOTROMANIĆ GODINE 1323.
  • POVELJA GRGURU STIPANIĆU IZ 1323. GODINE – BAN STJEPAN II KOTROMANIĆ GODINE 1323.
  • POVELJA DUBROVČANIMA BANA STJEPANA II KOTROMANIĆA IZ 1332. GODINE 5. AVGUST 1332.
  • POVELJA BOSANSKOGA KNEZA VLADISLAVA STJEPANOVIĆA IZ 1353. GODINE
  • POVELJA DUBROVČANIMA IZ 1378. GODINE – KRALJ TVRTKO 10. APRILA 1378.
  • POVELJA DUBROVČANIMA IZ 1392. GODINE – KRALJ DABIŠA 17. JULA 1392.
  • POVELJA DUBROVČANIMA IZ 1397. GODINE – KRALJICA JELENA GRUBA 13. MAJA 1397.
  • POVELJA DUBROVČANIMA IZ 1398. GODINE – KRALJ STJEPAN OSTOJA GODINE 1398.
  • POVELJA KRALJA STJEPANA OSTOJE IZ 1404. GODINE 6. JANUARA 1404.
  • POVELJA DUBROVČANIMA IZ 1405. GODINE – KRALJ TVRTKO II 24. JUNA 1405.
  • POVELJA DUBROVČANIMA IZ 1419. GODINE – SANDALJ HRANIĆ 24. JUNA 1419.
  • POVELJA DUBROVČANIMA IZ 1427. GODINE – RADOSLAV PAVLOVIĆ 31. DECEMBRA 1427.
  • POVELJA BRAĆI DRAGIŠIĆIMA IZ 1446. GODINE – KRALJ TOMAŠ 22. AVGUSTA 1446.
  • POVELJA IZ 1453. GODINE – HERCEG STJEPAN VUKČIĆ KOSAČA 19. JULA 1453.
  • POVELJE IZ 1461 GODINE – KRALJ STJEPAN TOMAŠEVIĆ 23. NOVEMBAR 1461.
  • Nastavi čitati Bošnjaci najstariji narod na Balkanu

Autonomija Sandžaka i kraj epohe zločina (III)

Sandžak u Drugom svjetskom ratu

dr. Admir Muratović
dr. Admir Muratović

U vrijeme Drugog svjetskog rata Bošnjaci Sandžaka nisu bili posve jedinstveni u odnosu na situaciju koju je sa sobom donio ratni vihor. Jedni su bili opredijeljeni za Muslimansku miliciju, vođeni brigom za svoj napaćeni i s pravom preplašeni narod, dok su se drugi aktivno uključili u partizanski pokret, vidjevši u tome šansu da dugoročno riješe pitanje svog identiteta i životnog prostora. Nastavi čitati Autonomija Sandžaka i kraj epohe zločina (III)

Preselio na Ahiret književnik akademik Alija Džogović

Njegova djela će uvijek podsjećati na njegovu originalnost, koja je nosila u sebi izuzetnu humanu ljudsku poruku ljubavi i tolerancije među ljudima. Bez sumnje, bio je izuzetan kosmopolita čiju dušu je krasilo merhametsko držanje u svakom obliku ljudskog rada i življenja.

dr. Šefket Krcić
dr. Šefket Krcić

Početkom januara ove godine, priča nam prof. dr. Sefer Međedović, sa grupom profesora i intelektualaca iz Peći imao je zadovoljsvo da sjedi i razgovara u ovom gradu sa književnikom akademikom Alijom Džogovićem. Tom prilikom pisac ih je impresionirao svojim svježim dosjetkama, kao i manirima otmjenog intelektualaca, bez obzira što je sa godinama bio duboko zašao u devetu deceniju. Svojim sugovornicima govorio je o svojim projektima i putovanjima kroz Sandžak i Bosnu, te o pripremi referata za predstojeće skupove Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti i susrete sandžačkih pisaca. Kada nam je u kasno popodne 22. januara 2014. književnik Zaim Azemović saopćio da je preselio naš dragi prijatelj i pisac Alija Džogović, taj haber sam primio sa dubokim bolom, jer dragog pisca znam još iz rane mladosti i bio sam za njega duboko vezan. Zato je u ovom trenutku teško pisati i govoriti o prijatelju i piscu Aliji Džogoviću.  Nastavi čitati Preselio na Ahiret književnik akademik Alija Džogović

Promjena vlasti osnov opstanka i razvoja Sandžaka

Ferid Bulić
Ferid Bulić

Proces globalizacije u Srbiji pokrenut ekonomskim procesima, pripadajući konceptu kapitalne orijentacije, nužno izaziva suštinske promjene društva. U konceptu rastućeg razvoja tehnologije, primjenom novih naučnih znanja, većom pokretljivošću kapitala, nacionalne države gube dio suvereniteta. U okviru modernih evropskih društava stvara se novi koncept autonomnosti zajednica posredstvom sličnih okolnosti koje prožimaju geografske, kulturne, privredne i multietničke razloge.   Nastavi čitati Promjena vlasti osnov opstanka i razvoja Sandžaka

Živa istina o bošnjacima u crnoj gori

Fikret Zoronjić
Fikret Zoronjić

Gostujući u emisiji „Živa istina“, 21. septembra 2012. godine, predsjednik Bošnjačke stranke Rafet Husović saopćio je nekoliko, kasnije će se ispostaviti, prilično kompromitujućih stavova i poruka.

Na samom početku, Husović sugeriše kako nije dobro podsjećati mlade generacije na ratna dešavanja ‹90-ih godina. Ovim riječima evidentno nas je želio napomenuti da nikako ne zaboravimo našu, nažalost, dugogodišnju tradiciju zaboravljanja, a kako mnogi kazaše, narodi koji ne poznaju svoju historiju, trasiraju put da se ona ponovi. Iz ovoga se da zaključiti da Husović preuzima ulogu, svjesno ili nesvjesno, trasanta za ponavljanje historije. Nastavi čitati Živa istina o bošnjacima u crnoj gori

Istina

Ardin Kuč
Ardin Kuč

Još od  “prologa s neba” čovjekova zadaća se kristalizira u dva načela: načelo istine i načelo promjene. Čovjek je “bačen” u promjenu, u ovosvjetski život koji će predstavljati težnju pronalaženja i promoviranja istine. Prema tome, po prirodi stvari, proces promjena jeste neminovan, uslovljava održivost istine. Ustajalost čovjeka, njegovo nekretanje osuđuje dušu, kao osnovni nukleus ljudske zbilje, na okovanost i prekid korelacije sa ostalim elementima čovjeka. Iz takve perspektive vidimo veličinu čovjeka. Unatoč materijalnog uzdignuća, koje ističe segregaciju čovjekovog sastava, stavljajući ga na razinu isključivosti i “hajvanskog” instinkta, duša traži svoju funkciju. Onoliko koliko čovjek napravi raskorak između materijalnog i duhovnog, toliko ove čovječje komponente bivaju neuhranjene. Za posljedicu toga vidimo nesreću u “materijalnoj sreći”. Ovo jeste refleksija zapadnog kursa, Zapada koji je duhovno kulturološki žedan. Na prostoru gdje je pravno zagarantirano kulturno baštinjenje imamo stanje represivne realnosti. Nastavi čitati Istina

Šesto čulo bošnjačko

Arben Jakupi
Arben Jakupi

Od nebrojanih Allahovih blagodati podarenih općenito ljudskom rodu čula su jedna od najvećih. Pet poznatih čula imaju svoju ulogu, pa se pomoću njih može osjetiti ono što mu je karakteristično: oko može vidjeti, uho čuti itd. Putujući svijetom, zasada ovim zapadnim, zapazio sam da od svih evropskih naroda Bošnjaci posjeduju nešto što ostali, čini mi se, nemaju, a to je šesto čulo! To čulo je proizišlo i nastalo iz njihove vjere i kulture. Kao što svako čulo ima svoje karakteristike, tako i ovo ima svoje plodove i djelovanja koja su samo njemu specifična. Nastavi čitati Šesto čulo bošnjačko

Heroina Nuruddina

Mešihat Islamske zajednice u toku dvadesetogodišnjeg postojanja, kroz rad svojih organa, ustanova i udruženja, a kasnije i kroz aktivnosti sa novoosnovanim nacionalnim institucijama koje su potekle sa istog izvora, imao je priliku sarađivati sa mnogim Bošnjakinjama sa prostora Sandžaka, Bosne i dijaspore. Bilo je među njima vjerskih službenica, profesorica, novinarki, književnica, umjetnica, filologa, inženjera, nevladinih aktivistica, studentica, žena sa različitim nivoma obrazovanja, porodičnog statusa i vjerske svijesti. Mnoge su za ove institucije bile vezane radnim odnosom, neke kroz honorarni status, pojedine kao saradnice, mnoge interesno, a neke čisto volonterski. Takođe, neke su otišle, određene se distancirale, pojedine se okrenule protiv, a mnoge ostale do kraja uz ove institucije. Nastavi čitati Heroina Nuruddina